Sjedinjene Američke Države zagovaraju zaštitu izborne ravnopravnosti Hrvata u BiH a u Hrvatskoj vide ključnog saveznika Zapada u stabiliziranju prilika u jugoistočnom dijelu Europe. Takva dijagnoza Američke politike prema BiH i jugoistoku Europe isijava iz razgovora kojeg je s novinarima imao zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja Hoyt Brian Yee.
Piše: Pejo Gašparević
Takva dijagnoza Američke politike prema BiH i jugoistoku Europe isijava iz razgovora kojeg je s novinarima imao zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja Hoyt Brian Yee.
U njegovom istupu sadržana su najobimnija razmišljanja nekog visokopozicioniranog Američkog dužnosnika o BiH i jugoistoku Europe otkako je Donalad Trump izabran za predsjednika SAD-a pa se razmatranja Briana Yeea mogu smatrati i kao stajališta nove Američke administracije na čelu s Trumpom.
Yee naglašava važnost promjene izbornog sustava prije izbora koji su u BiH predviđeni u 2018. godini, te upozorava kako su ti izbori besmisleni ukoliko se ne riješi problem izbornog sustava.
"Mislimo kako ima smisla da BiH uvede promjene u izbornom sustavu, promjene koje je međunarodna zajednica identificirala kao pitanja koja treba riješiti prije novih izbora," istaknuo je Yee.
Ova njegovo poticanje uspostave novog izbornog sustava u BiH je znakovito. Čini se kako nova Američka administracija kroz usta Brina Yeea zagovaranjem novog izbornog sustava želi biti preventivna i spriječiti izbore po sadašnjem izbornom zakonodavstvu koje omogućava Bošnjačkim elitama i kreatorima političke scene u Republici Srpskoj instaliranje u vlast sebi podobnih Hrvata a ne onih koji na izborima dobijaju većinsku glasačku potporu hrvatskog naroda u BiH.
Drukčije rečeno, Amerikanci ne žele da se reprizira Bošnjačko nametanje Hrvatima člana Predsjedništva BiH s većinskom bošnjačkom glasačkom potporom kao što je to dva puta učinjeno sa Željkom Komšićem.
Zagovaranjem uspostave novog izbornog sustava prije izbora 2018. godine Amerikanci također žele prevenirati ponavljanje vlasti po modelu "platforme" u koju su selektivno postavljani oni kadrovi Hrvata koji nemaju glasačku većinsku potporu Hrvata nego su ondje bili po odluci Bošnjačkih arhitekata "podobnih Hrvata," kao što su to u "onom" režimu komunistički komiteti prakticirali "političku podobnost."
Jednako tako, pozivanjem na izmjene izbornog sustava u BiH, Amerikanci šalju i jasnu poruku glavešinama u Republici Srpskoj da niti ne pomišljaju više u vlast tog entiteta umontirati dužnosnike iz Hrvatskog naroda za koje Hrvati nisu glasovali kao što se to dogodilo u slučaju Emila Vlajkija na dužnosti potpredsjednika RS-a. Željko Komšić, platformaška vlast i Emil Vlajki su, svatko na svoj način, simboli ugnjetavanja ravnopravnosti Hrvata i u Federaciji BiH i u RS-u.
Oni su ujedno i primjeri koji pokazuju kako probleme u BiH ne treba rješavati jer su kontraproduktivni, nemoralni i politički opasni pošto su učinci takvog političkog prakticiranja proizveli nove količine krize u BiH.
Američko poticanje novog izbornog sustava u BiH po kojem bi se održali izbori 2018. godine iznimno je važno zbog još jedno momenta. Na taj se način šalje poruka kako sadašnja Američka administracija, barem što se izbora u BiH tiče, pravi otklon od postupaka bivše administracije Baracka Obame koja je, po mnogim mišljenjima, kroz aktivizam Američkog veleposlanstva u Sarajevu kumovala kreiranju platformaške vlasti koja je poništila većinsku glasačku volju hrvatskog naroda u BiH.
Priča Briana Yeea o nužnosti novog izbornog sustava u BiH garnirana je isticanjem nezaobilazne uloge Hrvatske u stabiliziranju prilika u BiH i na Balkanu.
"Naš cilj koji dijelimo s Hrvatskom jest pomoći ovoj regiji da postane stabilnija, sigurnija i prosperitetnija i bolje integrirana s ostatkom Europe," rekao je Yee.
Ovakvo stajalište pruža informaciju kako Sjedinjene Američke Države udjeljuju Hrvatskoj ulogu ključnog geopolitičkog sidrišta Zapada na jugoistoku Europe.
To znači kako se Hrvatska kao članica Europske unije i NATO-a uspjela afirmirati u prepoznatljivog čimbenika Zapada u jugoistočnom dijelu Europe gdje svoja geopolitička stremljenja sve ambicioznije prakticira Rusija, ali i Turska.
Zapravo, Američka priča o potrebi novog izbornog sustava u BiH, te o Hrvatskoj kao akteru stabilnosti govori kako Zapad ipak nije digao ruke od ovog dijela svijeta. Je li u BiH na pomolu oblikovanje novih okolnosti?
Za Posavinu.org piše Pejo Gašparević
9. ožujka 2017.