Europska komisija će sljedeći tjedan objaviti izvještaj o prvih dviju godina članstva Hrvatske u EU, nakon čega istječe razdoblje privremenih restrikcija za slobodan pristup tržištima rada starijih država članica prema jednakim uvjetima kao i njihovi građani. Ovaj izvještaj Komisije će poslužiti kao osnova za odluku o produljenju ili ukidanju restrikcija za hrvatske državljane.
Ipak se neslužbeno doznaje da će “dobar broj” država koje su imale takve restrikcije njih ukinuti nakon 1. srpnja. Među državama koje se spominju neslužbeno su Nizozemska, Belgija i Italija. Spomenula se ranije i Slovenija, ali se čini da će ona ipak zadržati restrikcije još tri godine.
Prema formuli 2 plus 3 plus 2, države članice mogu do sedam godina ograničavati slobodan pristup njihovom tržištu rada (pod istim uvjetima kao za svoje državljane), što znači da neke od njih hrvatskim državljanima mogu restrikcije držati do kraja lipnja 2020. godine, dok Hrvatska zadržava pravo za recipročne mjere. Čak 13 od 27 članica EU je odlučilo nametnuti te restrikcije u prvih dvije godine našeg članstva. Od zapadnoeuropskih država samo Švedska, Finska, Danska i Irska nisu uvele restrikcije. Od novih članica takve restrikcije su uvele Slovenija, Malta i Cipar.
Ako bi Njemačka ukinula restrikcije, to bi moglo biti zbog rekordno male stope nezaposlenosti, koja je prošli mjesec iznosila samo 4,7 posto, što je najmanje u EU i najmanje u zadnjih 12 godina u Njemačkoj.
S druge strane, kako saznaje Jutarnji list, očekuje se da će Austrija zadržati restrikcije za dodatne tri godine, a kao razlog, osim velike nezaposlenosti u Hrvatskoj što predstavlja opasnost za masovniji odlazak u potrazi za poslom naših građana u Austriju, je i “zabrinjavajuće velika stopa nezaposlenosti u Austriji od 5,6 posto!”. Iako Austrija ima treću najmanju nezaposlenost u EU (Njemačka 4,7 i velika Britanija 5,5 posto), ta razina nezaposlenosti u Austriji je najveća u zadnjih desetak godina.
Ukoliko doista dođe do ukidanja radnih dozvola Hrvatska bi posebno trebala biti zahvalna Klausu-Peteru Wilsch koji je nositelj Reda hrvatskog pletera za iznimni doprinos u razvoju hrvatsko-njemačkih odnosa i ugledu Republike Hrvatske.
Ovim odlikovanjem ga je odlikovao bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović u kolovozu 2013. godine. Hrvati Wilscha pametne po novinskim člancima u uglednom FAZ-u. Kada je posjetio Vukovar 1998., Willsch je nazočio komemoraciji za žrtve u vukovarskoj bolnici.
Tim povodom napisao je članak za FAZ pod naslovom ‘Mrtvi pobunjenici Vukovara’, u kojem je kritizirao zapadne zemlje zbog nedovoljnog angažmana za rješavanje poslijeratnih pitanja u Hrvatskoj.
U još jednom članku u FAZ-u pod naslovom ‘Mrtvačka sinoda Den Haaga’ dao je potporu hrvatskim generalima Mladen Markaču i Anti Gotovini te je nazvao prvostupanjsku presudu pokušajem kriminalizacije hrvatskog obrambenog rata.
PRESS Posavina.org {jathumbnail off}