Anto Pranjkić
Typography

-Demografski deficit zapravo je pitanje svih pitanja u Zavičaju. Ne treba štedjeti napora da se zaustavi negativan demografski trend. No, potrebno je primijetiti kako je brojčano smanjivanje pučanstva trend koji je zahvatio i druga područja i druge države u jugoistočnom dijelu Europskog kontinenta. To je jedan širi problem koji se pozadinski kreira i u geopolitičkim rivalstvima velikih igrača koji, svatko iz svojih razloga, pretendiraju posijati vlastitu dominaciju u ovom dijelu svijeta.

pejo predsjednica nagrada

Postoje podaci da se u zadnjih 25 godina iz zemlja jugoistočne Europe na Zapad pomjerilo (odselilo) oko 22 milijuna stanovnika. Naravno da taj širi demografski problem ne treba služiti kao alibi za nepopravljanje demografske slike ondje gdje se to može realizirati, kaže cijenjeni posavski novinar svjetskoga glasa Pejo Gašparević.

Za naš portal azgovarao: Anto PRANJKIĆ

Pejo Gašparević je rođen u Domaljevcu u kojem je završio Osnovnu školu, a Srednju je završio u Šamcu. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu gdje je na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnost diplomirao na temu “Futur II u djelima Ive Andrić.” Novinarstvom se bavi 33 godine a od toga je već 30 godina novinar Hine. U dosadašnjoj novinarskoj karijeri surađivao je osam godina s BBC-em a potom još sa nekim uglednim međunarodnim medijima : Glasom Amerike, Deutsche Welleom i Radio Slobodna Europa. Njegova novinarsko-reporterska filozofija je da je najbrža točna vijest, a ključni kriterij mu je – biti vjerodostojan. Iako nema naviku govoriti o sebi jer prepušta drugima da ocjenjuju i vrednuju njegov angažman, ovdje ipak smatra obvezom udovoljiti radoznalosti pa je ponizno podsjetio kako je uvršten u Hrvatsku enciklopediju BiH a u Hrvatskoj je dobio odlikovanje Reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. Ekonomski fakultet u Splitu mu je dodijelio zahvalnicu za profesionalno praćenje rada te visokoškolske ustanove, a Filozofski fakultet u Mostaru Plaketu za “podizanje profesionalnih novinarskih standarda.” Imao je ponudu da se posveti akademskoj karijeri i radi doktorsku disertaciju ali ja sam odlučio ostati u novinarstvu jer mu se, kako kaže, taj posao uvukao pod kožu. Po njegovu skromnom mišljenju novinarstvo je ta profesija koja najaviše odgovara njegovu intelektualnom i duhovnom profilu prožetom radoznalošću, željom za stjecanjem novih i raznovrsnih znanja. Priznaje – novinarstvo mu je puno uzelo ali i puno dalo.

Oženjen je i ima sina, koji govori dva jezika – engleski i talijanski a supruga govori engleski. Pokušava nadoknaditi svoju jezičnu inferiornost u odnosu na njih dvoje pa sad u veteranskim godinama ide na tečaj intenzivnog učenja engleskog jezika.

Gospodine Gašpareviću, dugogodišnji ste medijski djelatnik koji voli Bosansku Posavinu i to javno ističe. Što Vas posebno privlači u rodni kraj?

-Bosanska Posavina je prije svega moja velika emocija, ili drukčije rečeno Zavičaj je u onom odabranom društvu mojih dragocjenosti koje su neusporedive s bilo čime drugim. U tom odabranom društvu mojih dragocjenosti samo je još moja obitelj. Zavičaj se trajno zabo u moje srce i nema te sile koja ga može odstraniti iz mojeg srca. Zavičaj je popu sjene, kud god da pođeš ona te prati. Mene rodnom kraju privlači sve što je u njemu- i njegove vrline i njegove mane. Ili patetično rečeno- sve me rane moga roda bole. Pokušavam prakticirati poruku nobelovca Ive Andrića koji je rekao. “Dokle god si živ, dužan si raditi za Zavičaj!”

pejo interviju 1024

Svake godine za Svetu Anu bude posebno veselo u Vašem Domaljevcu. Evo, vi ste Domaljevčani pokrenuli i Svjetski kongres dijaspore.

-Svjetski kongres Općine Domaljevac-Šamac i Dijaspora pokrenut je s nakanom da bude poveznica, to jest most između rodnog Zavičaja i onih koji iz raznoraznih razloga ne žive u njemu. Po procjenama entuzijasta angažiranih u tom projektu, među koje ubrajam i sebe, upravo u savezu Zavičaja i njegove Dijaspore postoje neiskorišteni potencijali – ljudski, kadrovski, stručni i financijski koji bi mogli dati toliko potreban impuls za suzbijanje pesimizma i razvoj optimizma. Jedna od najbolnijih rana Domlječana ili Posavaca/ljaka uopće je odsustvo navike za većim međusobnim uvažavanjem i poštivanjem. Domlječane, ali i Posavce/ljake prati glas da su to vrijedni, marljivi i snalažljivi ljudi. To je posve točna dijagnoza s kojom se treba ponositi. Međutim, u javnim poslovima, među kojima politika zauzima prevažno mjesto, ustoličio se virus nesuglasja kakav se rijetko gdje drugdje može sresti u takvom intenzitetu i u takvim količinama kao što je to slučaj u našem Zavičaju. No to je jedan složen problem koji je uzrokovan raznim razlozima, i potreban je jedna dublja i sveobuhvatna analiza tog fenomena “zavičajne nesloge.” Već i samo zaustavljanje rasta te nesloge moglo bi se smatrati početnim uspjehom, za iskorjenjivanje te nesloge trebat će vremena i metaforički rečeno, tone znoja i živaca. Svjetski Kongres Općine Domaljevac-Šamac i Dijaspore ima ambiciju dati svoj skromni doprinos zaustavljanju Zavičajne nesloge. Taj Svjetski kongres je zapravo alat kojim se želi producirati novo ozračje u Zavičaju.

Bosanska Posavina je poslije Domovinskoga rata razdijeljena u tri administrativne cjeline i tako je politički razjedinjena. Ali, narod iz svih osam općina se druži, prijateljuje, sklapaju se brakovi. Veze su neraskidive.

-Ta politička razdijeljenost na tri administrativne cjeline naše Zavičaja sam po sebi ne mora nužno limitirati pozitivna vrenja. Administrativna i politička razdijeljenost ne znači “razdijeljenost životne dinamike.” Životna vrenja među koja ispravno uvrštavate druženja, prijateljevanja i sklapanje brakova su jača od administrativnih razjedinjenja. Spomenuta životna vrenja na području svih osam općina u Zavičaju su izvorni (autentični) odgovor na nepravičnu i neljudsku administrativnu razjedinjenost. Takvim životnim vrenjima treba davati poticaja i osnaživati ih.

pejo interviju jadran

Moramo priznati kako nas je, uz sve veze koje međusobno vežu, ipak sve manje. Raseljeni smo.

-Demografski deficit zapravo je pitanje svih pitanja u Zavičaju. Ne treba štedjeti napora da se zaustavi negativan demografski trend. No, potrebno je primijetiti kako je brojčano smanjivanje pučanstva trend koji je zahvatio i druga područja i druge države u jugoistočnom dijelu Europskog kontinenta. To je jedan širi problem koji se pozadinski kreira i u geopolitičkim rivalstvima velikih igrača koji, svatko iz svojih razloga, pretendiraju posijati vlastitu dominaciju u ovom dijelu svijeta. Postoje podaci da se u zadnjih 25 godina iz zemlja jugoistočne Europe na Zapad pomjerilo (odselilo) oko 22 milijuna stanovnika. Naravno da taj širi demografski problem ne treba služiti kao alibi za nepopravljanje demografske slike ondje gdje se to može realizirati.

Informacija koja kaže da je u Posavini poniklo više od 300 doktora znanosti nas obvezuje da se povežemo i pokušamo taj potencijal iskoristiti za sveopće dobro. Vi na tomu zdušno radite.

-Ponizno priznajem kako godinama ističem da je Zavičajna Posavina iznjedrila mnoštvo doktora znanosti koji su rasuti po svijetu, i da je to potencijalno veliki intelektualni kapital našeg Zavičaja. Svojim znanjima, stručnošću u vezama ti ljudi, ili barem neki od njih, mogu dati dragocjen doprinos i pozitivnijim trendovima u Zavičaju.

Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu pokrenula je niz zanimljivih projekata. Jedan od njih jeste stvaranje Popisa visokoobrazovanih Posavljaka u svijetu i njihovo povezivanje kroz razne projekte.

-Društveno-kulturnoj platformi za Bosansku Posavinu treba davati poticaja u deklariranim nakanama, što u svoje ime ovom prigodom i osobno činim na najiskreniji mogući način. Koliko sam mogao primijetiti, radi se o plemenitom i prijeko potrebnom projektu. Za realizaciju tog projekta, po mojem viđenju, bit će potrebna mobilizacija institucionalnih kapaciteta u Zavičaju ali i individualni angažman svakog tko se prepozna u tom projektu.

Kako tumačite činjenicu da je s područja Bosanske Posavine ponikao veliki broj talentiranih glumaca, nogometaša, znanstvenika, književnika, pa evo, i renomiranih novinara?

-Bosanska Posavina je rasadnik talenata. Ne bih želio da se shvati kao prigovor nego isključivo kao moja dobronamjernost ako kažem kako je primjetno da naši ljudi koji su svojim požrtvovanjem i energijom stekli autoritet, afirmaciju i reputaciju katkad budu bolje tretirani izvan Zavičaj nego ondje odakle su porijeklom. To je također jedna specifičnost našeg Zavičaja kojoj ne treba zamjerati ali je potrebno na nju upirati prstom da bi ju se korigiralo.

Hoćete li se uključiti u akciju koju pokreće Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu u kojoj ćemo simbolično i znakovito proglasiti „Ponos Posavine 2020. godine“ u kategorijama: znanstvenici, poduzetnici, kulturni djelatnici, novinari, sportaši, političari, glazbenici. Posebno priznanje koje će se dodijeliti na posebno pripremljenoj manifestaciji je „Nada Posavine“. Veliki je broj talenata kojima moramo dati prigodu i moralnu potporu?

-Bezrezervno podržavam ovu Vašu akciju i nastojat ću dati svoj doprinos koliko god to bude moguće.
Za GIP piše Anto Pranjkić

Za Posavinu.org piše Anto Pranjkić