18
Fri, Oct
15 New Articles

Anto Pranjkić
Typography

Prigodom priprave Crkve za ulazak u treće tisućljeće, papa Ivan Pavao Drugi, u svom apostolskom pismu "Nadolaskom trećeg tisućljeća", pozvao je cijelu Crkvu da ne pusti zaboravu spomen svojih velikih i znamenitih članova koji su vjerno slijedili Krista u različitim oblicima kršćanskog života. Ove se godine navršava stota obljetnica smrti o. Augustina Dragana Dujmušića (1916. - 2016.), svećenika, franjevca i pjensika iz Bosanske Posavine.

Prema riječima provincijala kapucinske provincije Svetog Leopolda Bogdana Mandića, fra Jure Šarčevića, obilježavanje stote godišnjice smrti hrvatskog kapucina, kulturnog djelatnika i pjesnika,  kratkog a osebujnog života, o. Augustina Dragana Dujmušića, skroman je odgovor na poziv velikog hrvatskog prijatelja, svetog pape Ivana Pavla Drugog.
    
U kapucinskom samostanu u Varaždinu je na skroman ali dostojanstven način obilježena 100. obljetnica smrti oca Augustina, hrvatskoj javnosti malo poznatoga pjesnika i začetnika pokreta protiv alkoholizma tzv. "svete vojske". Svetu misu je predvodio mons. Marko Cvitkušić, kancelar Sisačke biskupije, a propovijedao je provincijal hrvatskih kapucina fra Jure Šarčević, koji je tijekom svoje propovijedi naglasio da je otac Augustin Dragan Dujmušić stao uz bok mnogih koji su svojim kulturnim djelovanjem gradili suvremeno katoličko pjesništvo u Hrvata:
- Osim poezije, otac Augustin objavio je i više kratkih životopisa svetaca, nekoliko eseja i drugih različitih književnih i literarnih tekstova. Shrvan teškom bolešću (tuberkoloza) svoj je zemaljski život završio u Varaždinu, 14. rujna 1916. godine, naglasio je, između ostaloga fra Jure Šarčević.

100 obljetnica 900

Poslije svete mise u dvorani Božjeg naroda upriličena je promocija novog izdanja Dujmušićevih  pjesama pod naslovom Sabrane pjesme u nakladi Hrvatske kapucinske provincije Svetog Leopolda Bogdana Mandića i Glasa koncila. Okupljenim Varaždincima i gostima iz Zagreba, Osijeka i Karlobaga, o liku i djelu skromnog fratra iz Bosanske Posavine, govorili su mons. Marko Cvitkušić, Kancelar sisačke biskupije, fra Juro Šimić, Gvardijan kapucinskog samostana u Zagrebu i doajen hrvatskog teološkog kruga fra Bono Šagi-Bunić. Najprije su nazočne riječima dobrodošlice pozdravili domaćin skupu, Gvardijan kapucinskog samostana u Varaždinu, fra Željko Cestar i Provincijal hrvatske kapucinske provincije fra Jure Šarčević.

Govoreći o ocu Augustinu mons. Cvitkušić je kazao da se u njegovu životu ističu dva perioda. Prvi je period mladenačkog poleta, ushita i poezije, a drugi askeze, razmatranja i ozbiljnog rada.

- Dragan je živahan, pun poleta i pjesničkih čuvstava, a Augustin je ozbiljan i  zamišljen, uočio je mons. Cvitkušić te je u nastavku svojega izlaganja, kratko, precizno i koncizno, predstavio cijeli život oca Augustina Dragana Dujmušića, dosljedno navodeći citate čime je potkrijepio svoje iskaze. Inače, mons. Dujmušić je i izravni inicijator izdavanja zbirke pjesama i obilježavanja obljetnice smrti fra Augustina Dujmušića.

O prilikama u i oko kapucinskog samostana za vrijeme života fra Augustina Dragana Dujmušića govorio je doajen hrvatskog teološkog kruga fra Bono Šagi-Bunić, ističući da je Dragan u kapucinskom samostanu u Varaždinu boravio svega osam dana, nakon čega je preminuo u varaždinskoj gradskoj bolnici. Okupljenim na promociji fra Bono je pokazao i rijetko sačuvane primjerke Dujmušićevih knjiga, posebno napominjući njegovo zalaganje za borbu protiv alkoholizma i projekte oca Augustina na tom području, posebno navodeći naslove objavljenih knjiga oca Augustina.

- U našem je samostanu živio svega osam dana, ali to je bilo dovoljno da ostavi neizbrisivi  trag, između ostaloga kazao je fra Bono.
    
O pjesmama oca Augustina govorio je Gvardijan kapucinskog samostana u Zagrebu fra Juro Šimić, koji je, između ostaloga, kazao , kako su one socijalne, domoljubne, dječije i prigodne tematike.

- Pjesme su tematski raznolike, ali se u svima proteže nit Boga u svemu i zahvaljivanja Bogu za sve. Neke pjesme graniče i s mistikom, kazao je gvardijan Šimić te napomenuo da je Dujmušić pisao i programatske pjesme a kad proučava i propovijeda, kaže Šimić, Dujmušić to radi u formi deseterca.

- On pjesme posvećuje i svojoj Bosni, velikanima svojega vremena, dragim ljudima, posebno majci, koja mu je umrla dok je pohađao šesti razred osnovne škole, kazao je, između ostaloga ovom prigodom, fra Juro Šimić, zaključujući kako Dujmušićeve pjesme nisu zaboravljene, jer on progovara na narodnom jeziku, nježnom poput kraja iz koga je potekao.

Dragan Dujmušić rodio se 6.listopada 1884. godine u Gradačcu od oca Ivše i majke Delfe rođene Cvitkušić. 1895. godine započeo je pohađati Nadbiksupsko dječačko sjmenište u Travniku. Nakon mature (1903.) Dragan je stupio u sarajevsku Bogosloviju, a 1907. zaređen je za svećenika. Nadbiskup Stadler ga šalje u Regensburg kako bi usavršio glazbu, za koju je imao mnogo talenata, ali i zanimanja. Pri povratku je bio otpušten. Razlog: sklonost alkoholu.  Ubrzo je došao kapucinima u samostan u Rijeci a kod gvardijana o. Bernardina Škrivanića.  Tu objavljuje zbirku pjesama Iskre srca moga( 1910.), a onda piše i prleijepu knjižicu Kritična povijest svete kuće Marije u Loretu i njezini prenosi.

Iste godine izlazi mu i treća knjiga naslova Povjesničke crte kapucinskog samostana na Rijeci. Zadnju knjigu pisao je u povodu 300. obljetnice postojanja riječkog kapucinskog samostana. Vrlo zanimljiva je i mala knjižica intigantnog naslova: Što ćemo bez rakije? Umro je 14. rujna 1916. godine u varaždinskoj gradskoj bolnici. Otac Augustin imao je i svoje životno geslo: Per crucem ad lucem!

Poseban kulturni ugođaj ovom prigodom svojim nastupom stvorili su: glumica varaždinskog Gradskog kazališta gospođa Ljiljana Bogojević i Zbor mladih "Via".
                            
Za Posavinu.org piše Anto Pranjkić