03
Mon, Aug
1 New Articles

Anto Pranjkić
Typography

Nikad nije održan niti jedan znanstveni skup o iseljeničkim posebnostima tzv. „gastarbajterske ere“, šezdesetih godina prošlog stoljeća, niti su stručno-znanstveno rasvijetljene uzročno-posljedične uvjetovanosti siline iseljavanja iz tog vremena na hrvatski gospodarski, prostorni, društveni, demografski i ukupni razvoj. Tragovi su neospornog egzodusa vidljivi u cijelom razdoblju koje je slijedilo, a njegovim se obilježavanjem i političko-statističkom kategorizacijom pod privremeno iseljavanje, uz podvođenje pod ekonomsku emigraciju, prikrivalo stvarne razloge otvaranja granica tadašnje zajedničke države, a naročito se nastojalo prikriti njegovu političku uvjetovanost. Prošla su vremena prešućivanih demografskih tema pa su nam iskustva, zakonitosti, uvjetovanosti i spoznaje iz hrvatske gastarbajterske priče naročito bitna u razumijevanja recentnog egzodusa izHrvatske.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Hrvatski se građani još od kraja 60-tih godina protekloga stoljeća susreću s pojmom „gastarbajter“, jer je od trenutka otvaranja granica bivše Jugoslavije veliki broj njih otišao u inozemstvo kako bi zaradili za prijeko potrebni kruh. Mnogi su otišli sa željom da se jednog dana vrate doma. No, život je nepredvidiv pa su mnogi ostali u iseljeništvu. U listopadu ove godine će skupina znanstvenika sa Fakulteta hrvatskih studija, tamošnjeg Studija demografije i hrvatskog iseljeništva te Hrvatskog katoličkog sveučilišta organizirati međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju na kojoj će se govoriti na temu „Gastarbajterska iseljenička poema – od stavrnosti do romantizma“.
Tim povoodm organizatori skupa su objavili i javni poziv kojega prenosimo u cjelosti:

“Zadovoljstvo nam je izvijestiti Vas o tijeku organizacije međunarodne znanstveno-stručne konferencije pod nazivom „Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma“.

gastarbeiteri 900

Organizator skupa je Fakultet hrvatskih studija, Studij demografije i hrvatskog iseljeništva i Hrvatsko katoličko sveučilište. Hrvatski su iseljenički valovi i stradavanja tijekom cijelog 20. i u dva desetljeća 21. stoljeća u znanstvenom smislu u odnosu na druga zbivanja tijekom navedenog razdoblja bili uglavnom gotovo zaboravljana tema.

Nikad nije održan niti jedan znanstveni skup o iseljeničkim posebnostima tzv. „gastarbajterske ere“, šezdesetih godina prošlog stoljeća, niti su stručno-znanstveno rasvijetljene uzročno-posljedične uvjetovanosti siline iseljavanja iz tog vremena na hrvatski gospodarski, prostorni, društveni, demografski i ukupni razvoj. Tragovi su neospornog egzodusa vidljivi u cijelom razdoblju koje je slijedilo, a njegovim se obilježavanjem i političko-statističkom kategorizacijom pod privremeno iseljavanje, uz podvođenje pod ekonomsku emigraciju, prikrivalo stvarne razloge otvaranja granica tadašnje zajedničke države, a naročito se nastojalo prikriti njegovu političku uvjetovanost. Prošla su vremena prešućivanih demografskih tema pa su nam iskustva, zakonitosti, uvjetovanosti i spoznaje iz hrvatske gastarbajterske priče naročito bitna u razumijevanja recentnog egzodusa izHrvatske.

gastarbeiteri 901

Stoga pozivamo sve zainteresirane znanstvenike i stručnjake (povjesničare, sociologe, politologe, ekonomiste, filozofe, antropologe itd.) u Republici Hrvatskoj, hrvatskoj dijaspori, kao i znanstvenike i stručnjake iz hrvatskog susjedstva da se prijave na skup koji će se održati 19. i 20. listopada 2020. u Zagrebu. Konferencija ima međunarodni znanstveni odbor i međunarodne suorganizatore.

Predviđeni paneli su: 1.) Političke i ekonomske uvjetovanosti iseljavanja; 2.) Demografski potencijali i gubici; 3.) Društvena i politička marginalizacija gastarbajtera; 4.) Politička emigracija (Hrvatski tisak u egzilu …); 5.) Gastarbajterski romantizam (san o povratku); 6.) Hrvatska umjetnost u egzilu (Hrvatski pisci, pjesnici, književnici u egzilu …); 7.) Identitetsko bogatstvo hrvatske dijaspore ( i uloga Hrvatskih katoličkih misija i hrvatskih udruga); 8.) Uloga gastarbajtera u obrani i oslobađanju Hrvatske.gastarbeiteri 1024

Ovim putem pozivamo i sve umjetnike na suradnju i doprinos temi, a također će biti organizirana izložba o Gasterbajterima u sklopu konferencije. Rok za predaju sažetaka je 15. srpanj 2020. godine. Sažetak rada ne smije sadržavati više od 500 znakova. Može biti napisan na hrvatskom/slovenskom/srpskom/bosanskom jeziku i isti na engleskom jeziku”. Recimo i to da su u organizacijskom timu ovog vleikoga događaja eminentni stručnjaci na oovm području prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Tado Jurić

Za Posavinu.org piše Anto Pranjkić