Izgradnja autoputa Sarajevo - Beograd - Sarajevo bila je jedna od tema posjete predsjedavajućeg i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, Šefika Džaferovića i Željke Komšića Republici Turskoj u utorak 16. ožujka.2021 gdje su se susreli s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.
S članovima kolektivnog šefa države u Tursku je otputovao i ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović, koji je tom zgodom potpisao tri važna sporazuma.
O ovom susretu smo već pisali na ovom portalu
Infrastrukturno povezivanje Bosne i Hercegovine sa zemljama Zapadnog Balkana je jedna od najbitnijih stvari, a jedan od ciljeva izgradnje autoputa Sarajevo - Beograd - Sarajevo je upravo to, za Anadolu Agency (AA) kazao je u intervjuu Vojin Mitrović, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.
"Jedna od najbitnijih stvari jeste povezivanje Bosne i Hercegovine sa zemljama Zapadnog Balkana, što jeste jedan od ciljeva izgradnje ovog autoputa, a to je povezivanje Sarajeva, odnosno Bosne i Hercegovine sa zemljama Zapadnog Balkana, a time i Evropske unije. To je u svakom slučaju prioritet i Transportne zajednice i Evropske unije", naglasio je Mitrović.
Izgradnja autoputa Sarajevo - Beograd - Sarajevo definirana je trilateralnim sporazumom koji je potpisan prije dvije godine između Srbije, Bosne i Hercegovine i Turske.
On je naveo kako će dio autoceste na sjeveru od mosta na Rači ići do Bijeljine te dalje prema Brčkom gdje će se jedan krak odvajati za Tuzlu, a autocesta ići dalje prema Vukosavlju i Modriči i kod Doboja se spajati s Koridorom 5c. Od Sarajeva autoput će preko Pala ići ka Rogatici s odvajanjem kraka za Goražde te nastavljati dijelom ka Višegradu i na Vardištu se spajati s koridorom u Srbiji.
Ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović navodi kako sama infrastruktura povezuje određene države, a time povezuje i određene ekonomije.
Povezanost zemalja Zapadnog Balkana i EU-a
"Sama razmjena između zemalja kako istoka, zemalja Zapadnog Balkana i EU-a je jedan od prioriteta. Jer, intencija je da se između Bosne i Hercegovine i u principu zemalja Zapadnog Balkana ide na varijantu jednograničnog, odnosno zajedničkog graničnog prijelaza te da se pojednostavi prijelaz robe iz jedne države u drugu državu. Na taj način se ubrzava sam protok roba i putnika i time pojeftinjuje i pojednostavljuje sama procedura. Razvoj ekonomije je sigurno nešto što će uslijediti upravo razvojem ove infrastrukture, koja je predmet i ovih sporazuma i budućih infrastrukturnih radova", ističe Mitrović.
Izgradnja Koridora 5c usporena zbog nedostatka sredstva
"Sama izgradnja Koridora 5c i autoputa koji je predmet sporazuma između Turske i Bosne i Hercegovine nešto je što se praktično dogovara i potpisuje na nivou Bosne i Hercegovine, a sama realizacija je u nadležnosti entiteta. Tako da u ovom slučaju, Koridor 5c, koji negdje 90 posto prolazi kroz teritoriju entiteta Federacije BiH, je predmet Javnog preduzeća Autocesta FBiH i to je praktično pitanje koje bi njima trebalo postaviti. Ali, sa pozicije na kojoj se nalazim naravno da sam upoznat sa detaljima izgradnje Koridora 5c čiji sami proces izgradnje zaista dugo traje. Jedan od problema koji je vjerovatno uzrokovao i podjelu ovog Koridora 5c na nekih 30 do 40 lotova, odnosno etapa ili dionica, je bio uzrokovan time što nisu bila obezbijeđena kompletna finansijska sredstva u tom trenutku kada se on počeo raditi", cijeni Mitrović.
Gradi se puno nadvožnjaka, tunela i mostova
Sigurno da bi, kaže, bilo puno jednostavnije da se dogovorio sporazum ili ugovor sa određenim velikim konzorcijem ili izvođačima koji bi i financirali i izvodili radove.
"To bi bilo sigurno i daleko brže i jednostavnije. No, moramo imati u vidu da je sama dionica izuzetno teška i zahtjevna. Imamo puno nadvožnjaka, imamo puno tunela, mostova. Tako da je i to jedan od ograničavajućih faktora i razloga zašto sama izgradnja ove dionice zaista dugo traje", smatra Mitrović.
Kaže kako moramo svjesni, ako se uradi Koridor 5c, da će doprinijeti povezivanju velikih regija u Bosni i Hercegovini i velikih centara, s druge strane.
"Realizacija i ovog projekta autoputa, koji od Banjaluke prema Hrvatskoj preko mosta u Gradišci, i autoputa koji je urađen od Banjaluke prema Doboju, te od Vukosavlja prema Rači, sigurno da će biti jedna od bitnih činjenica koja će doprinijeti povezivanju većih centara u okviru Bosne i Hercegovine. Što se tiče samog povezivanja unutar BiH, mislim da će na taj način biti pojednostavljena i smanjena potreba na neki način i rekonstrukcije određenih magistralnih i regionalnih puteva. Ali, sigurno da treba i na tome raditi. I, koliko sam upoznat, u planu investicija za ovu i narednu 2022. godinu, predviđeno je mnogo investicija na rekonstrukciji postojećih magistralnih i regionalnih puteva", kaže Mitrović.
Ističe da je na Samitu o Zapadnom Balkanu, koji je održan krajem prošle godine, u vezi s pomoći zemljama te regije definiran iznos oko devet milijardi eura, koji obuhvata i infrastrukturne projekte.
"Pomoć je upravo usmjerena u ovom periodu trajanja koronavirusa za unapređenje same infrastrukture što se tiče zemalja Zapadnog Balkana. Tako da je i Bosna i Hercegovina aplicirala i mislim da je nekih desetak projekata prihvaćeno od Evropske unije da se finansira tim sredstvima. Tako da će to sigurno u ovom trenutku doprinijeti bržoj realizaciji ovih projekata što se tiče Koridora 5c i što se tiče dionice puta između Foče i Šćepan-Polja i mosta između Bosne i Hercegovine i Crne Gore", poručio je Mitrović.
Ističe da je u proteklom periodu, u proteklih četiri do pet godina, urađeno nekoliko mostova koji su izuzetno bitni za povezivanje Bosne i Hercegovine sa zemljama Zapadnog Balkana i Evropske unije.
Završen je most na Svilaju
"Završen je most na Svilaju, ali je činjenica da nije urađen granični prelaz. On je u fazi izgradnje i očekujem u narednih nekoliko mjeseci da će i taj most biti u funkciji što će u značajnoj mjeri rasteretiti ostale granične prelaze, kako Orašje tako i Gradišku. Veoma važan infrastrukturni projekat je i most u Gradišci gdje ćemo praktično izbjeći ogromne gužve upravo zbog ograničavajućih faktora transporta, kako robe tako i putnika kroz sami grad. Bit će izmješten na lokaciju na kojoj se gradi most. Rok za završetak izgradnje ovog mosta je predviđen za maj 2022. godine. Tako da ćemo imati moderan i granični prelaz i most koji će spojiti Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Imamo i most na Rači, isto tako, predviđeno je da završetak njegove izgradnje bude naredne godine. Tako da ćemo i u tom dijelu biti povezani što se tiče povezanosti Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Koridorom 10", ističe Mitrović.
Ministar je kazao kako je završen projekt Mosta bratoljublje, koji povezuje Ljuboviju i Bratunac.
"Očekujemo da u narednih mjesec ili dva taj most, odnosno granični prelaz između Bosne i Hercegovine i Srbije bude pušten tako da ćemo praktično imati još jedan novi most i novo povezivanje sa savremenom infrastrukturom da bismo jednostavno ubrzali protok roba i usluga i putnika. U okviru pomoći zemljama Zapadnog Balkana obuhvaćen je i projekat realizacije putnog pravca od Foče do Šćepan-Polja, što je izuzetno bitno za povezivanje Bosne i Hercegovine sa Crnom Gorom. Očekujemo u naredne dvije do tri godine da će i taj putni pravac biti završen. Imamo isto tako granični prelaz između Bosne i Hercegovine i Crne Gore kod Bileće. On je urađen, prošle godine je pušten u promet, tako da u ovom trenutku treba biti zadovoljan u ovakvim uslovima i finansijske situacije koja u Bosni i Hercegovini i okruženju da smo na neki način dosta toga i uradili", naglasio je Mitrović.
U dvije faze digitalizacijom će se pokriti 85 posto BiH
Govorio je i o procesu digitalizacije u Bosni i Hercegovini, čija realizacija također ide sporo.
"Sam proces digitalizacije počeo je neke 2005.-2006. godine donošenjem osnovnih zakonskih akata, ali jednostavno imali smo dosta problema tako da je tek 2014.-2015. godine završena prva faza digitalizacije u BiH. Tako da su samo veliki centri, kao što su Banjaluka, Sarajevo i Mostar, pokriveni digitalnim signalom i određeni broj IT centara. Druga i treća faza su praktično predviđene da se rade u narednom periodu. Očekujemo tokom ove godine početak realizacije i druge i treće faze, pri čemu bi, praktično, područje Bosne i Hercegovine bilo bar 85 posto pokriveno digitalnim signalom", istakao je Mitrović.
Problem sa 4G mrežom u ruralnim dijelovima
Dotakao se i procesa uspostave 4G mreže u Bosni i Hercegovini te govorio kako će se i kada tom mrežom pokriti cijelo područje BiH.
"Ono što je sigurno, u Bosni i Hercegovini smo posljednja od zemalja Zapadnog Balkana koja je pristupila realizaciji, odnosno uspostavljanju 4G mreže. To je negdje započelo 2019. godine i dogovoreno je sa teleoperaterima koji su preuzeli na sebe obavezu za uspostavljanje 4G mreže da se to uradi u periodu od pet godina. Tako da trenutno pokriveni su najveći gradovi. I zadatak operatera je da se pokriju i ostala mjesta. Sigurno da ćemo imati problem manje naseljenih i ruralnih oblasti koje će biti posebna pažnja i vjerovatno postoji potreba da cijela BiH učestvuje u tom procesu", naveo je Mitrović.
U Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, iako je pandemija koronavirusa, i ove godine namjeravaju sa realizacijom bitnih projekata.
"Možemo pomenuti i jedan od bitnih projekata ili transportnih puteva, a to je vodni transport. To je praktično transport rijekom Savom, odnosno slivom rijeke Save. Mi imamo u planu ove godine realizovati projekat deminiranja kao preduslov za uspostavljanje plovnog puta rijeke Save, te Dunava i dalje prema Crnom moru", rekao je Mitrović.
Agencijsko izvješće