U Hrvatskoj Matici iseljenika, 6. svibnja održan je znanstveni skup o položaju Hrvata u Srbiji, od Domovinskog rata do danas. „Hrvati u Vojvodini nakon 1990-ih –od stradanja do izgradnje perspektiva. Organizator ovog znanstvenog skupa sa sudionicima iz Hrvatske i Srbije je Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata u Zagrebu. Skup je pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.
Uz hrvatske znanstvenike i predstavnike Hrvata iz Vojvodine, skupu su bili nazočni i predstavnici dviju nevladinih udruga iz Srbije. Fond za humanitarno pravo iz Beograda i Vojvođanski građanski centar iz Novog Sada. Treba kazati kako su ove dvije udruge u tmurnim devedesetim jedine dizale glas protiv protjerivanja Hrvata.
Uz nazočnost izaslanika državnih i političkih dužnosnika, nazočan skupu je bio i delegat zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića. Skup je otvorio Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, a potom je nazočne pozdravio Mato Jurić, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata u Zagrebu.
Tomislav Žigmanov, profesor i jedini predstavnik Hrvata u Narodnoj skupštini Srbije, ujedno i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine, nazočne je pozdravio uime preostalih pedeset i šest tisuća Hrvata u Vojvodini. On je izlagao o političkoj reprezentaciji Hrvata u Srbiji. Darko Baštovanović, politolog je kazivao o Hrvatima u procesu demokratizacije srbijanskog društva i europskih integracija. Dr.sc. Mario Bara s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu je imao izlaganje: „Prisilne migracije srijemskih Hrvata u znanstvenoj literaturi i književnosti“. Ivana Andrić Penava prof. Uime organizatora govorila je o budućnosti Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata.
Predstavnice Fonda za humanitarno pravo iz Beograda predstavile su publikaciju. „Dosije: Zločini nad Hrvatima u Vojvodini“. Predstavnici Vojvođanskog građanskog centra iz Novog Sada prikazali su dokumentarni film „Nepodobni građani“. Radnja filma je o istraženim slučajevima zastrašivanja i protjerivanja Hrvata iz Vojvodine devedesetih godina. Iako se službene brojke i podaci Zajednice Srijemaca razlikuju, ova udruga tvrdi da je devedesetih godina iz Vojvodine protjerano više od četrdeset tisuća Hrvata raseljenih diljem svijeta.
Rezultati ovog znanstvenog skupa bit će objavljeni u zborniku. Predloženo je idejno rješenje za spomen obilježje stradanja vojvođanskih Hrvata „Rane Srijema“. Bijeli kameni križ u srijemskoj ravnici i natpis „Rane Srijema“.
Za Posavinu.org piše i fotografira Boris Ćavar 