20
Mon, Jan
7 New Articles

Članci o svecima
Typography

adventske svijeceUlazimo u osobito vrijeme. To je vrijeme Došašća, priprava za blagdan Božića. Ono nam je nekako posebno. A neki nas dani osobito vesele.. Došašće počinje nedjeljom koja je datumski najbliže blagdanu svetog Andrije apostola (30. studenog). Tako su u Došašću uvijek 4 nedjelje, a katkada je malo manje dana, ako je prva nedjelja tek u prvim danima prosinca.

Prvi dio Došašća je najčešće usredotočen na tzv. eshatološku viziju budućnosti, na Isusov drugi dolazak na kraju svijeta. Tako Došašće ima uvijek aktualni karakter čekanja Onoga koji želi i danas doći. To je vrijeme od prve nedjelje Došašća, pa do 16. prosinca uključivo.

U liturgiji Crkve posebno su bogati posljednji dani pred Božić. To je poznata tzv. predbožićna osmina od 17. do 24. prosinca. Kroz biblijska čitanja u svetim misama otkrivamo lijep izbor najpoznatijih proročanstava iz Staroga zavjeta o Mesiji, Spasitelju, a u novozavjetnim čitanjima kroz tih sedam dana uspijevamo čuti evanđelja koja nam iz pera Mateja i Luke otkrivaju događaje koji su prethodili Isusovom rođenju. U Časoslovu Crkve (svakodnevne molitve) tih su dana poznati predpjevi koji počinju usklikom "O", i zato su to poznate tzv. "O-antifone". Nalazimo pritom niz Isusovih starozavjetnih naslova: Mudrost, Adonaj (Svevišnji), Jišajin korijen (Jišaj je Davidov otac), Ključ Davidov, Istok, Kralj sviju naroda, Emanuel (Bog s nama). Taj svečani dio Došašća usredotočen je, dakle, na Isusov povijesni dolazak koji se dogodio prije nešto više od 2000 godina.

Kalendar nas ovog vremena upozorava na neke blagdane. Već smo spomenuli blagdan sv. Andrije apostola koji je na neki način vremenski termin važan za početak ovog dragog crkvenog vremena. Nadalje, svima su poznate svetice Došašća koje su stekle dvostruku krunu slave, djevičanstvo i mučeništvo: sv. Barbara (4. prosinca) i sv. Lucija (13. prosinca). Sveta je Barbara svetica rudarskog naselja Rude i zaštitnica je rudara. Sveta je Lucija zagovornica svih koji su bolesni na očima, budući da i njezino ime znači Svjetlana, odnosno Ona koja svijetli. Uz dan sv. Lucije običava se u kućama posijati žito kako bi proklijalo i zazelenilo se o blagdanu Božića. Nadalje, vrijeme Došašća je u neku ruku i vrijeme Bogorodice Marije. To kulminira u njezinu prosinačkom blagdanu Bezgrešnog začeća (8. prosinca).

Poznati su nam ovi dani Došašća i po darovima. U srednjoeuropskoj tradiciji, koja je postala gotovo općom po čitavom svijetu, poznat je adventski lik svetog Nikole (6. prosinca). To je plemeniti starac, čovjek Crkve (na glavi mu mitra, biskupska kapa), čovjek Božji, koji ima moć vidjeti u dubinu čovjeka, otkriti njegove muke i brige i podariti mu utjehu i pomoć. Povijest o njemu zna vrlo malo, ali nam legende o njemu pripovijedaju divne stvari. Nije nikakvo čudo da se taj lik udomio i kod nas po običaju da se uz njegov blagdan poveže godišnje darivanje djece, male i velike. U Dalmaciji se sačuvao običaj da se takvo darivanje veže uz blagdan svete Lucije, kalendarski 12 dana prije Božića (i taj broj je simboličan u biblijskoj poruci: 12 apostola, 12 plemena Izraelovih, 12 na kvadrat iznosi broj 144 tisuće odabranih, što onda već znači nebrojeno!).

Međutim, najdublje oplemenjuje čovjeka i potiče ga na darivanje primjer i inicijativa Boga koji dariva, Boga koji sebe dariva. U Isusu Kristu prepoznajemo dar neba na koji nikada nećemo moći istom mjerom odgovoriti. Bog nas je sve pretekao u velikodušnom daru. Da bi se to još intimnije osjetilo i proživjelo, u naše se obitelji uvukao običaj da i pod borom članovi obitelji nalaze darove. Povezuje se to s Isusovim dolaskom. Zato te darove donosi mali Isus. U biti svojoj Isus je dar svakoj obitelji, svakom srcu. Ovakvi darovi ispod bora i uz jaslice žele to simbolički označiti. Božje darivanje čovjeka izaziva na plemenitost i ljubav. Dar je znak. Govori o ljubavi, o srcu. Bog je to sasvim jasno objavio u rođenju Sina svoga, Spasitelja Isusa. On to očekuje od nas, a osobito u ove dane kad nam se objavilo Božje čovjekoljublje.