ANTO KNEŽEVIĆ
Hrvatska naselja derventske općine
[Ilija Zirdum, „Hrvatska naselja derventske općine“ (Derventa: HKD Napredak Derventa, 2024.), 364 str.]
Monografija „Hrvatska naselja derventske općine“ Ilije Zirduma počinje sa predgovorom o općini Derventa. U prvom dijelu knjige navedeno je po abecednom redu 29 sela derventske općine s većinskim hrvatskim življem (naselja s preko 50% Hrvata). U drugom dijelu navedeno je ukupno 11 naselja s manjinskim brojem hrvatskoga stanovništva, uključujući i općinsko središte Derventu.
Svako selo je prikazano s osnovnim podacima, poput osobne iskaznice. Opis počinje nazivom sela, njegovim geografskim položajem u općini Derventa (najčešće u istočnom dijelu općine), površinom sela u kvadratnim kilometrima te nadmorskom visinom sela. Zatim se spominju poimence svi važniji potoci, vrela i zaseoci u selu. Navodi se i podatak je li selo bilo spomenuto u pohodima biskupa fra Pavla Dragićevića iz 1742. godine i biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine. Na kraju se navodi broj stanovnika po godinama iz popisa stanovništva u 19., 20. i 21. stoljeću.
Derventski su Hrvati mahom doseljenici iz zapadne Hercegovine i Dalmacije. Nacionalni sastav derventskih sela (broj Hrvata, Srba, Muslimana, Jugoslavena i ostalih) donosi se za posljednja četiri popisa: 1971., 1981., 1991. i 2010. godine. Navedena su poimence i sva seoska prezimena. Neka su prezimena karakteristična za derventski kraj i uglavnom se ne sreću u drugim dijelovima Bosanske Posavine (recimo, Dolibašić i Sirovina), kao i doseljenici iz Ukrajine, Poljske i drugih dijelova Austro-Ugarske (na primjer, prezimena Babij i Rehlicki).
Autor knjige spominje i točan broj iseljenih Hrvata rođenih u dotičnom selu zabilježenih na popisu stanovništva u Hrvatskoj. Knjiga spominje i kojoj župi pripada dotično selo i gdje se nalaze katoličke crkve, groblja i kapele. Navodi se i da li su prije rata u selu postojali osnovna škola, zadružni dom, prodavaonica te cestovna, električna i telefonska mreža. Knjiga je obogaćena mnoštvom kvalitetnih fotografija u boji koje prikazuju ratom porušene, kao i poslije rata obnovljene kuće u zelenom krajoliku.
Autor knjige je Ilija Zirdum, rođen u derventskom selu Poljari 1941. godine. Po završetku studija statistike u Beogradu, Zirdum je radio u Sarajevu, Derventi i Bosanskom Brodu. Tijekom rata otišao je u izbjeglištvo, prvo u Njemačku, a zatim u Zagreb, odakle se konačno vraća u Derventu. Bio je i prvi predsjednik Udruge povratnika u Bosansku Posavinu „Feniks“.
Zirdum je povijesno-kulturne podatke potkrijepio bogatom stručnom literaturom od preko 40 bibliografskih jedinica i tiskanih izvora. Knjigu je uredio fra Mirko Filipović, koji je napisao i sadržajan pogovor knjizi. Knjigu je objavio derventski ogranak HKD Napredak. U zaključku možemo reći da knjiga „Hrvatska naselja derventske općine“ Ilije Zirduma predstavlja važan doprinos kulturi i povijesti ne samo Hrvata derventske općine, nego i cijele Bosanske Posavine.
Anto Knežević
