Sveti Antun Padovanski – svetac cijeloga svijeta
- Details
- Uredništvo
- Članci o svecima
Danas je sveti Antun, stoga svima onima koji nose to ili njemu sično ime čestitamo imendan. Riječ je o jednom od najomiljenijih svetaca u čitavoj Katoličkoj Crkvi, kojega se časti ne samo u Padovi, gdje je podignuta prekrasna bazilika u kojoj se čuvaju njegovi posmrtni ostaci, već i u cijelom svijetu.
SVETI MARKO, evanđelist
- Details
- Mišo Perak
- Članci o svecima
Danas 25. travnja proslavljamo Sv. Marka evanđlistu stoga svima onima koji nose ovo lijepo ime čestitamo imendana, a velikom broju župa u Bosanskoj Posavini koji su uzeli Sv. Marka za svog zaštitnika čestitamo Markov dan i blagoslov polja.
Apostoli sveti Petar i Pavao
- Details
- Mišo Perak
- Članci o svecima
Danas proslavljamo blagdan Sv. Petra i Pavla stoga svima vama koji se zovete Petar, Pero, Perica, Perija, Pavo, Pavao, Pavle kao i svim ostalim muškim i ženskim oblicima ovog imena, želimo sretan imendan. U kalendarima postoji cio niz svetaca koji se zajednički slave ili zazivaju.
Uzašašće Gospodinovo – Spasovo
- Details
- Mišo Perak
- Članci o svecima
Četrdeset dana nakon uskrsnuća slavimo blagdan Uzašašća Kristova ili Spasovo. Ta svetkovina označuje svršetak Isusova ukazivanja apostolima, a broj od »četrdeset dana« znači puninu njegova djelovanja na zemlji, ispunjenje svega što je donio za spas čovječanstva. Uzašašće pak znači da je on sada i kao čovjek uzdignut u božanske sfere, da je i kao čovjek postao gospodar neba i zemlje, da je sjeo zdesna Bogu.
Sv. Nikola biskup
- Details
- Mišo Perak
- Članci o svecima
Danas je blagdan sv. Nikole te svima kji nose to ime čestitamo imendan. Sv. Nikola nam dolazi svake godine 6 prosinca. Raduju se djeca, spremaju svoje cipelice, čiste čizme koje će staviti u prozor kako bi sveti Nikola i njima donio dar koji su zaslužili ako su bili dobri.
Duhovi - Nedjelja pedesetnice
- Details
- Uredništvo
- Članci o svecima
Dragi prijatelji, dragi vjernici i kršćani! Danas slavimo Duhove- Nedjelju Pedesetnice. Ovaj veliki blagdan spominje se također i kao rođendan Crkve jer se spominjemo slavnog događaja kada je Isus nakon svoga uskrsnuća apostolima i vjernima svojim poslao Duha Svetoga čijom su snagom kršćani poslije ispovijedali vjeru u Isusa Krista i propovijedali Radosnu Vijest.
SRETAN VAM I BLAGOSLOVLEN USKRS
- Details
- Mišo Perak
- Članci o svecima
Svima Vama, dragim posjetiteljima želimo sretan i blagoslovljen USKRS! Nadamo se da će poslije ovoga Uskrsa biti sve drugačije. Pobijedit ćemo strah koji čovjeka čini čovjekom ali i iz svega toga izvući neku pouku te izaći drukčiji, sigurniji, bolji i jači te zajednički živjeti puninu života kojeg nam sam Bog daruje.
Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan uskrsnuća Isusa Krista. Uskrs je pomičan blagdan zasnivan na lunarnom kalendaru sličnom ali ne identičnom hebrejskom kalendaru - u zapadnom kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnom kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.
Uskrs je nastao od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog u kojem je glagol *krьsnǫti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom uz- dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.
Jedan od najstarijih izvora koji govore o Uskrsu jest Pashalna homilija iz 2. stoljeća koju je napisao Meliton Sardski. Sokrat Skolastik u 4. stoljeću govori da je slavljenje Uskrsa nastalo iz lokalnog običaja, ali govori i da je samo slavlje ipak bilo univerzalno - samo su pojedinosti vezane uza nj bile lokalizirane.
U zapadnom kršćanstvu priprema za Uskrs jest korizma. Nakon završetka korizme dolazi Cvjetnica, Veliki tjedan koji uključuje Vazmeno trodnevlje - Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs. Nakon Uskrsa slijedi Uskrsni ponedjeljak. Tradicionalna priprema započinje Velikom subotom kad se odlazi na bdijenje.
Na misi se pali uskrsna vatra na žutoj ili bijeloj uskrsnoj svijeći. Nekoć je Uskrs bio smatran savršenim trenutkom krštenja stoga se na toj misi novi članovi pridružuju Crkvi, a stari članovi obnavljaju zavjete. Sutradan se na samu nedjelju pjevaju veselije i svečanije pjesme te slavi samo uskrsnuće.
Uz slavlje Uskrsa najčešće se vežu brojni simboli i običaji koji variraju od zemlje do zemlje. No većini je zajedničko ukrašavanje pisanica. Česti simboli jesu zečevi i pilići, a također i brojne slastice.
U sjevernozapadnoj Hrvatskoj često se pale uskrsni krijesovi, tzv. vuzmenke. Vatru pripremaju vjernici ispred crkava koji je pale klesanjem dvaju kamenova. Prije se vatra palila i tako da je svećenik potpaljivao tzv. gubu koja raste na drveću i panjevima ili se pak palila trenjem dvaju drveta čime bi nastala sveta ili živa vatra. Nakon paljenja vatre i blagoslova, muškarci su palili svoj komad drveta i nosili blagoslovljenu vatru kućama, a ostatak bi vjernika ušao u crkvu. Tako bi paljenjem svete vatre u domovima bio prisutan i sam Bog.
U nekim hrvatskim krajevima postoji običaj umivanja na Veliku subotu (negdje i na Cvjetnicu) cvijećem (često ljubicama) i biljem. Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano bdjenje. Na sam Uskrs tradicionalno se blaguje šunka, a domaćice često ispeku kruh te priprave druge slastice. Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje.
Dragi čitatelju,
Neka svjetlo Uskrsloga zasja u tvome životu i životima tvojih najbližih. Neka plamen Njegove ljubavi ražari tvoju dušu kako bi imala snagu i dalje uljepšavati živote drugih, buditi nadu u bolje i ljepše sutra.
Sretan i blagoslovljen najveći kršćanski blagdan – Uskrsnuće Gospodnje!
Vaša Posavina.org