Područje Bosanskog Šamca u davna vremcna pripadalo je župi sv. Dijanesa sa sjedištem u mjestu Kostromu (današnje Kruševice). Crkvu u tome mjestu podigli su plemići Gorjanski nešto poslije 1335. godine, a u Crkvini postoje tragovi srednjovjekovne crkve zidane lomljenim kamenom. Tu je bilo i groblje.
U predtursko doba, poslije izumiranja Gorjanskih, područje današnjeg Bosanskog Šamca, pod nazivom Mihaljevica, pripada drugoj slavonskoj velikaškoj obitelji Berislavića Grabarskih.
Turci su područje Bosanske Posavine, od Brčkog do Broda, zauzimali postupno. Brčko su osvojili 1538., a Mihaljevicu prije 1533. godine. To se vidi iz popisa poreznih obveznika, deftera, iz 1533., gdje je Mihaljevica ubrojena među naselja zvorničkoga sandžaka, nahije Gra(da)čac.
U Austro-turskom ratu, koji počinje u jesen 1716., a završava mirovnim ugovom u Požarevcu 21. srpnja 1718., područje današnjeg Bosanskog Šamca pripada Austriji. Godine 1725. austrijske vlasti provode popis mjesta, a na području današnjeg Bosanskog Šamca spominje se Lukačev Šamac. Nakon novog austro-turskog rata (1737.-1739.), koji Austrija gubi, granica između Austrije i Turske ponovno postaje rijeka Sava i tako ostaje sve do 1878. godine.
U Šematizmu Bosne Srebrene za 1856., a prema podacima iz 1855. godine, u župi Dubica između ostaih mjesta spominju se i Zasavice, s 3 katoličke obiteIji i 196 katolika.
Godine 1863. Bosanski Šamac naselile su muslimanske izbjeglice iz Srbije te ga izgradili po nacrtu Salih-efendije Muvekita. Od tada do 1878. novo se naselje zvalo Gornja Azizija (Azizija Bala).
Prema podacima Šematizma Bosne Srebrene za 1864. godinu u župi Dubica između ostalih mjesta spominju se i Zasavice, s 32 katoličke obitelji i 204 katolika, a prema podacima Šematizma za 1877. godinu u župi Tišina spominju se i mjesta Šamac varoš (6 katoličkih obitelji i 27 katolika) i Zasavica (24 katoličke obitelji i 148 katolika).
U Imeniku klera i župa za 1885., a prema podacima iz 1884. godine, u župi Tišina između ostalih mjesta spominju se i mjesta Šamac (111 katolika) i Zasavica (162 katolika).
Dekretom nadbiskupa dr. Josipa Stadlera br. 250. od 1. ožujka 1900. utemeljena je župa Bosanski Šamac i od te godine ima matice. Novoutemeljenoj župi dodijeljena su mjesta Bosanski Šamac i Zasavica iz župe Tišine te naselje Prud iz župe Dubice. Prva župna kuća sagrađena je između 1900. i 1906. godine i služila je svojoj svrsi sve do 1968., kada je poćela izgradnja nove župne kuće.
Do gradnje nove crkve kao crkva služila je unajmljena kuća tj. bivša gostionica (vl. Ante Dujića) na Savi u samom Samcu. Nova župna crkva s tornjem visokim 30 m u kojem su bila tri zvona izgrađena je 1925. godine, a obnavljana je nekoliko puta.
U župi Bosanski Šamac od 1962. do 1976. godine djelovale su časne sestre Družbe služavki Malog Isusa.
Od 1906. do komunističke zabrane rada 1949. godine na području župe Bosanski Šamac djelovala je podružnica Hrvatskog kulturnog društva "Napredak". Djelovanje Napretkove podružnice u Bosanskom Šamcu obnovljeno je 1996., ali podružnica djeluje u izgnanstvu u Slavonskom Brodu.
Tijekom rata 1992.-1995. srpski su ekstremisti župnu crkvu razorili do temelja, dok su ostale crkvene objekte teško oštetili, a sve Hrvate katolike s područja župe protjerali.
Na 100. obljetnicu osnivanja, 16. rujna 2000. u povratničkoj župi u Bosanskom Šamcu blagoslovljena je crkvica. Nova privremena župna crkva zapravo je preuređena i nadograđena stara župna zgrada, od koje je polovica prije rata služila kao vjeronaučna dvorana, a u drugoj je polovici bila ostava za ugljen i drva te garaža. U uređivanju nove crkvice radom su se istakli vjernici župe Prud, koja je prije deset godina odvojena od župe Bosanski Šamac. Do sredine rujna 2000. na području župe živjelo je samo stotinjak od 1290 vjernika, koliko ih je bilo prije rata.
Na temeljima stare župne crkve u Bosanskom Šamcu izgrađena je nova crkva koja je po izgledu jednaka staroj. Povodom proslave svetkovine nebeskog zastitnika župe Srca Isusova, 8. lipnja 2002. svečano misno slavlje ispred nove crkve u izgradnji predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić zajedno s kotorskim biskupom Ilijom Janjićem, izaslanikom vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića Markom Josipovicem te petnaestoricom svećenika iz Bosanske Posavine.
Župi Presvetoga Srca Isusova u Bosanskom Šamcu pripadaju naselja Bosanski Šamac i Zasavica.
Župa Pr. Srca Isusova
Cara Dušana bb
BiH 76230 BOSANSKI ŠAMAC
Izvor, garevac.net