Ivan Vučetić nije samo naziv koji nosi Centar za forenzična ispitivanja istraživanja i vještačenja u Zagrebu, ime je to jednog od hrvatskih izumitelja koji je promijenio svijet. Vučetić je rođen na Hvaru u 19. stoljeću, a s 26 godina emigrira u Argentinu gdje mijenja ime u Juan Vucetich Kovacevich.
Razlozi njegovog odlaska u Argentinu, kao i tisuća drugih Hrvata uglavnom iz Dalmacije i Hrvatskog primorja, su ekonomski. U Argentini počinje s radom u Centralnom uredu policije u La Plati gdje je u početku morao nalaziti osumnjičene po metodi proporcija njihovih tijela, no već ubrzo ovaj znanstvenik uočava nedostatke ove metode. Skupljavši otiske prstiju, uviđa kako ne postoje dva istovjetna otiska i razvija tzv. ikonofalangometriju, koju kasnije proširuje i naziva daktiloskopijom. Tek 1892. godine Vučetić je uspio pronaći odgovornu osobu za dvostruko ubojstvo i to primjenom daktiloskopije. Bio je to slučaj Franciske Rojas, koja je ubila svoje dvoje djece i za ubojstvo lažno optužila ljubavnika. Francisku Rojas su odali krvavi otisci prstiju.
Neka od njegovih djela zasigurno su poznata kriminalistima: Usporedna daktiloskopija (1904.), Identifikacija ličnosti (1907.), Primjena daktiloskopije u suzbijanju zločina (1909.), Povijesni pregled prve službene primjene otisaka prstiju i njeni rezultati (1920.). Početkom 20. stoljeća mladi je Vučetić razvijao svoju teoriju i struku i time pridonio rješavanju zločina diljem svijeta. Nažalost, ovu metodu nije razvio na području današnje Hrvatske, kao ni mnogi drugi izumitelji hrvatskih korijena koji su otišli u druge (europske) zemlje trbuhom za kruhom, tj. u svrhu boljeg obrazovanja.
Tijekom svoje svjetske turneje 1913. godine, Vučetić je navratio na Hvar gdje je poklonio primjerak svog djela uz posvetu „S dužnim poštovanjem općini moje ljubljene domovine“. Juan Vucetich je umro u Argentini, državi koja mu je posmrtno otvorila muzej u čast, a 60-ih godina tiskala oko tri milijuna poštanskih markica s njegovim likom.
Matea Lacmanović / kroativ.at{jathumbnail off}