U vrijeme gradnje egipatske piramide, kada su nastajali prvi gradovi Mezopotamije, u Bosanskoj Posavini rastao je hrast lužnjak ili hrast abonosa. Ta posebnost posavskoga kraja u svjetskim okvirima čini prvi lokalitet u Oštroj Luci iznimnim jer to je prvo nalazište abonosa staroga upravo oko 6000 godin.
“Vrata Bosne”
Nažalost, priča o posavskom abonosu još nije dovoljno prezentirana, bolje rečeno, brendirana. Kulturna baština posavskoga kraja dovoljno se čuva, ali slabo prezentira i to je nešto na čemu je potrebno dosta raditi. Fratri su neumorno godinama čuvali povijesno nasljeđe Posavine, a pod krovom Franjevačkog samostana i crkve Uznesenja BDM u Tolisi iznikao je muzej simboličnog imena “Vrata Bosne”. Abonosu je posvećena posebna pozornost jer to je zapravo “živi” muzej abonosa jer su police knjižnice izrađene u abonosu. Potražili smo stručnjaka za abonos dr. znanosti Tomislava Dubravca iz Hrvatskog šumarskoga instituta kako bismo doznali više detalja o tom prirodnom bogatstvu Posavine.
Prvi primjerci abonosa pronađeni su u Oštroj Luci 1997., a priču je “zakuhao” Hrvoje Benković. U Institutu “Ruđer Bošković” u Zagrebu analizirali smo te primjerke i utvrđena im je starost od blizu 6000 godina. Bilo je potrebno šest tisućljeća da bi abonos ugledao svjetlost dana - objašnjava nam dr. Dubravac. Smatra da je priča o crnom dubu jednostavno prestala pa oživjela održavanjem u Orašju znanstvenog skupa “Kulturno i prirodno bogatstvo Posavine”. Desetak i više doktora znanosti iz različitih oblasti raspravljalo je, uz ostalo, i o temi “Abonos - prirodno bogatstvo Bosanske Posavine i Orašja” koju je prezentirao dr. Dubravac.
Način prezentacije
Moja je želja da se ta priča nastavi kako bi se zaštitilo prirodno bogatstvo i napravili značajniji pomaci. Potencijalni investitori možda bi bili zainteresirani za gradnju etno sela, što je odličan način prezentacije kulture jednog područja, otvaranje turističkog ureda u Orašju... Neki su od smjerova u kojem bi se trebala kretati i ova priča - zaključuje dr. Dubravac.
Za Posavinu.org piše Nada Koturić