KOLIBE - U Kolibama, mjestu Bosanske Posavine nadomak Bosanskoga broda ponikla je tvornica za preradu voća i povrća kao primjer kako se stvaraju pretpostavke održivog povratka. Inicijator cijelog projekta je Pavo Dujak predsjednik „Saveza za povratak izbjeglih i raseljenih Bosanske Posavine“. To nam je bio povod za posjetu nekada bogatom posavskom kraju, danas vidljivo tek u tragovima nekadašnjeg sjaja. Kolibe su naime među povratničkim krajevima koji su krenuli ne samo sa obnovom jer i drugi to čine, već korak naprijed, krenuli su putem poduzetništva smatrajući da sami moraju učiniti početne korake kako bi živjeli od svojega rada.
Moderan pogon
U Donjim Kolibama povratnici za sada mogu nabrojati na prste. Najveći je problem nedostatak radnih mjesta što je preduvjet za normalan život, stoga svaki korak naprijed veseli. U selu smo zatekli Pavu Dujaka koji ne samo da se vratio, nego i pokrenuo posao. Sušionica i pogon za preradu voća i povrća za sada pruža usluge drugim proizvođačima, a vrlo brzo, kaže, i oni će krenuti u otkup i vlastitu proizvodnju. -Posavina je poljoprivredni kraj, nekada bogat no dugogodišnje neobrađivanje plodnih posavskih oranica ima i svojih prednosti jer to je onda eko proizvodnja, zemlja nije izrađena, zrak je čist , nema herbicida i ostalih otrova. Proizvedeno na ovim prostorima doista je zdrava hana, pojašnjava nam Dujak dok obilazimo pogon sa modernim strojevima koji je već godinu dana u funkciji poljoprivrednika ne samo Koliba već šireg pojasa okolnih mjesta. 
-Ovo je prvi takav povratnički projekt, prvi proizvodni i ujedno prvi objekt na ovom području koji nije obiteljska kuća. Naš primjer trebaju slijediti i druge povratničke sredine, ali i u svakoj posavskoj općini koja je voćarski kraj, ističe Dujak.
Poziv mladim obiteljima
Pogon radi na principu socijalnog poduzetništva, dakle, zarade još nema a usluge naplaćuju tek da pokriju tekuće troškove -Temelj proizvodnje je suštinski usluga našim povratnicima kako bi svoje proizvedene viškove stavili na tržište. Ovo je odličan način da produžimo trajanje voća i povrća ako ih pretvorimo u sokove, sušimo, pretvorimo u druge proizvode, sokove, pekmeze, ajvare i drugo, i to sve na prirodnoj osnovi kao eko proizvod koji je iznimno tražen. Tokom prošle godine je oko 20 tona voća je prerađeno u ovom pogonu, kaže Pavo i upućuje poziv mladim obiteljima da im se pridruže u poslu, a nudi i kuću za stanovanje te tvrdi: Od ovoga posla se može lijepo živjeti, samo se treba odvažiti i krenuti u posao a ne samo čekati.
Može se lijepo živjeti
U Kolibama smo zatekli i Davorina Sanića koji se vratio u Posavinu i počeo sa obnovom prije desetak godina. Danas u obližnjem selu Grk proizvodi aroniju. Ugledni je proizvođač meda, posjeduje voćnjak, imanje, obnovljenu kuću. – Od ovoga se može živjeti Ja sam već ubrao dvije berbe i proizveo sok od aronije u ovome suvremenom pogonu. Zadovoljan sam i svima ga preporučujem, kaže Davorin. Ivica Soldo je započeo obnovu na očevini. Želja mu je, kaže, da uskoro živi na obiteljskom gospodarstvu i bavi se poljoprivredom. –Za sada nema namjeru prodavati svoju očevinu a i svojoj sam djeci sam to rekao. Volio bih da se zadrže na ovim prostorima, zaključuje Soldo.
Problem projekti
Veliki je broj fondova za obnovu i razvoj na raspolaganju. Još uvijek postoji slaba educiranost u tom segmentu stvaranja kvalitetnih projekata kojima bi aplicirali prema EU fondovima u cijeloj BiH, pa i u zonama povratka u Bosansku Posavinu. Politički predstavnici Hrvata u RS-u tom nam potvrđuju. Josip Jerković, dopredsjednik RS-a iz reda Hrvata kaže kako malo udruga radi projekte i aplicira ih za dobivanje sredstava. -Ova zajednica povratnika radi projekte, predaje, aplicira, natječe se i evo rezultati su tu. -Vidite kakva je pogon ponikao na osnovu jednog takvog projekta a do jučer praktično ovdje nije bilo ništa, obična njiva, tvrdi Jerković. Svi sugovornici slažu se u jednom – svoju djedovinu ne rasprodajemo. Sačuvat ćemo je za generacije koje dolaze. Možda se poput Ivice Solde počnu vraćati na prostor gdje su Hrvati oduvijek živjeli.
Za Posavinu.org piše Nada Koturić