Općina Odžak kroz svoju povijest pisala je burne priče, a ni ova zadnja nije ništa manje bolna od onih prethodnih.
Najvažniji datum u novijoj povijesti Odžaka je 8.2., dan kada je 1996. godine ulazak policije i branitelja Odžaka skelom preko Save u Svilaju označio početak povratka stanovništva i obnove općine nakon četiri godine izgnanstva. Naišli su na pustoš koju je trebalo oživotvoriti.
1992 - Pad Odžaka
Već početkom 1992. godine dalo se naslutiti da stvari ne idu na dobro. Miniranja i bombe zahvaćala su i odžački kraj, a u ožujku smrtno stradava i prva žrtva tih nestašluka, Tihomir Dujaković. Oko Uskrsa 1992. godine masovno započinju evakuacije stanovništva. Mjesec dana kasnije Srbi su pozvani da napuste odžačku općinu i presele se na prostor pod srpskom kontrolom, nakon čega granatiranja postaju još žešća. Odžački prostor je pod stalnim napadima i evakuacija preko skele u Svilaju je svakodnevna. Postrojbe HVO dobivaju naredbu za povlačenje te napuštaju općinu Odžak 13.7.1992. godine, što se uzima kao službeni datum pada Odžaka (sjećanje na ovaj dan obilježila je odžačka glazbena Grupa Mir baladom „Kolona duga“). Ulaskom Vojske Republike Srpske, stotinjak stanovnika koji nisu htjeli napustiti ispražnjeni prostor općine zbrisani su s lica zemlje, grad i općinska naselja su opljačkani i opustošeni. Prognano stanovništvo raštrkalo se diljem svijeta, najviše po Hrvatskoj i europskim zemljama. Odžačani su morali pronaći svoj dom drugdje, a mnogi od njih su se ugnijezdili u novom domu. U početku je još postojala nada za povratkom, godine su prolazile, a s njihovim prolaskom malaksala je i ta nada.
1995 – Daytonski sporazum
Preokret se dogodio 1995. godine, kad su primijenjeni „recepti iz američke kuhinje“. U studenom mjesecu traje konferencija u Sjedinjenim Američkim Državama, državi Ohio, u Daytonu, u bazi zračnih snaga Wright-Patterson. Rezultat je bio prekid rata i Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili „Daytonski sporazum“. Čelnici i poslanici iz država bivše Jugoslavije usuglasili su se oko svojih zahtjeva i skrojili novu kartu Bosne i Hercegovine, izuzev Krešimira Zubka koji se protivio dogovoru po kojemu Posavina ostaje pod osvajačima (Krešimir Zubak reći će godinama poslije: „Mene, kao sudionika daytonskih pregovora koji je jedini odbio njegovo parafiranje, uoči svake njegove godišnjice iz medija pitaju čime sam se tada rukovodio… Vodile su me emocije. Osjećao sam duboku nepravednost i veliko razočaranje činjenicom da se honoriraju oni koju su rat prouzročili…“). Postoji i anegdota da je Odžak vraćen u Federaciju BiH kako bi se udobrovoljilo Krešimira Zubka da pristane na sporazum, ali ga on tad ipak nije parafirao. Međutim, zajedno ga je s ostalim odgovornim osobama potpisao u Elizejskoj palači u Parizu, 14. prosinca 1995. Time je trgovina u Daytonu legalizirana zajedno s besmislenom matematikom 49%-51%, a Odžak pridodan Orašju u posebnu cjelinu koja je nazvana Posavski kanton ili Županija Posavska. Najveća vrijednost tog „sporazuma“ je okončanje rata.
1996 – Od nule
Nakon četverogodišnjeg egzodusa, policija zajedno s braniteljima Odžaka preko skele u Svilaju konačno ulazi u opustošeni Odžak. To se dogodilo 8.2.1996. godine te je stoga taj datum vrlo važan za Odžačane i zato je proglašen Danom općine.
Odžak i njegova naselja bili su avetinjska mjesta. Nigdje žive duše, kuće bez krovova, sobe bez prozora, sve opljačkano i opustošeno, nered i otpad na sve strane. Uskoro su i obični ljudi mogli putem skele na Savi vratiti se natrag, preko one iste koje su prije četiri godine spašavali glavu. Ulaz su kontrolirali pripadnici međunarodnih snaga, na ulazu u Svilaju stajao je tenk često s cijevi uperen u one koji dolaze, jer ih se nije puštalo bez pretresa. Mučan je bio ulazak na opustošeni teritorij, a još mučnije ono što se dalo vidjeti. Netko kaže da je u paklu grozno, da tamo gori vječna vatra. Ali taj netko zasigurno nije imao priliku prošetati početkom 1996. godine Odžakom da shvati što je, zapravo, pakao. Od nekadašnjeg živog grada, ostala je pustinja.
Trebalo je taj nered najprije očistiti, da bi se onda krenulo – od nule. Većina ljudi nije znala je li veća bol bilo otići u progonstvo ili vratiti se u tu pustoš. I tako su počeci bili bolni, nigdje dućana, nigdje kafića, nigdje ljudi, ničega. Sve razrušeno, nemaš gdje ni boraviti, a potrebno je „ponovno početi živjeti“.
Stari centar je u potpunosti porušen. Stara crkva sravnjena sa zemljom, tako da ni kamenčić tu nije ostao. Džamija – kamen na kamenu na hrpi. Kako je srušena tako je i ostala u svom bolu. Teško je bilo ne zapitati se, što je uzrok takvom zlu u čovjeku da uništava svog bližnjeg i cjelokupno njegovo stvaralaštvo…
Hrabri povratnici dobili su zadatak podignuti sve iz pepela. Započela je obnova, pristizale su donacije, popravljali su se krovovi, spavalo u prostorijama bez vrata i prozora jer nije se sve moglo u jednom danu i tako, malo pomalo, počelo se stajati na noge. Iako je Odžak bio bez stanovnika, pa bez struje, vode, dućana, radnog mjesta, upornošću onih koji ga vole ponovno se sve stvorilo. Trajalo je godinama, ali nije bilo odustajanja. Obnovljena je infrastruktura, nikle su trgovine, obrti, ugostiteljski objekti, tvornice, obnovljene su škole, dom zdravlja, crkve, džamija, očišćena su dvorišta, njive, pokrenuta je poljoprivreda, ljudi su se polagano vraćali, iako nikad nije bilo službenog poziva za povratkom.
Odžak danas
Razviti novi grad na zgarištu staroga bilo je moguće samo zajedništvom među ljudima. Iako to zajedništvo često dolazi do iskušenja zbog različitih političkih tokova, održalo se do današnjega dana i jedna je od najvećih vrijednosti današnjega Odžaka.
Tijekom godina Odžak je zadobivao novo ruho, izgrađen je novi centar, obnovljene su ključne građevine, razvile su se djelatnosti i grad je počeo živjeti. Rat je zaboravljen, skela koja je omogućila spas 1992. godine i povratak 1996. godine ispiljena je u staro željezo, stvaraju se nove vrijednosti i traže nove mogućnosti kako da se ovaj prostor učini što atraktivnijim i privlačnim za život.
Uz pomoć Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Općina Odžak i Županija Posavska omogućili su uređenje centra grada od katoličke crkve do džamije. Napravljeni su kružni tokovi, centar je popločan, trgovi obnovljeni, postavljena je fontana, obnovljena je Beledija.
Krajem rujna 2021. godine otvoren je granični prijelaz u Svilaju. Novi most na Savi omogućio je da Odžak postane „novim vratima Bosne“, kao nekada Dobor, te lakšu povezanost Odžaka s dijasporom. Taj granični prijelaz nalazi se na paneuropskom cestovnom „koridoru 5C“, koji je Odžačanima puno draži nego onaj „koridor 92“ zbog kojeg općina postala metom pustošenja. Što je jedan koridor zatvorio, drugi otvara…
Proslava Dana općine i priznanja
Dan općine Odžak proslavlja se redovito svake godine u veljači. Standardni dijelovi proslave dana općine su dječja karnevalska povorka odžačkim ulicama, spomen obilježje braniteljima (paljenje svijeća i polaganje vijenaca), svečana sjenica Općinskog vijeća Odžak s posebnim programom i gostima, a drugi dan je tradicionalni odbojkaški turnir veterana u Sportskoj dvorani Odžak.
Na sjednici Općinskog vijeća dodjeljuju se priznanja: „Povelja“, „Spomen zahvalnica“, „Zahvalnica“ i „Počasni građanin“. Općinska priznanja mogu se dodijeliti: pojedincima, poduzećima, ustanovama, udruženjima građana i drugim pravnim osobama za:
- istaknut doprinos u Domovinskom ratu za obranu općine Odžak,
- istaknut doprinos, uložen rad i sredstva u obnovi i izgradnji općine,
- uloženo znanje, zalaganje i rad koji doprinosi ugledu općine,
- moralne vrijednosti koje služe za primjer rada, suradnje, vjerske i nacionalne tolerancije i demokracije.
Prijedlog za dodjelu priznanja mogu podnijeti vijećnici Općinskog vijeća, Općinski načelnik, političke stranke, institucije, udruženja građana, mjesni odbori i druge pravne osobe koje imaju sjedište na području općine Odžak, a temeljem javnog poziva kojeg pokreće općina.
Proslava dana općine 7.i 8.2.2025.
Petak, 7.2.2025. proglašen je neradnim danom u općini Odžak radi proslave Dana općine. Proslava je započela ujutro uz dječji karneval predvođen princem i princezom. Djeca u različitim kostimima pripravljenim za ovu prigodu promarširala su ulicama grada i povorku završila ispred zgrade Centra za kulturu, gdje je postavljena bina na kojoj je upriličen i zabavni program. Dječje su pjesmice odjekivale s pozornice.
Nakon toga, različiti dužnosnici, branitelji te zainteresirani građani i građanke sudjelovali su paljenju svijeća i polaganju vijenaca poginulim braniteljima i šehidima. Svim poginulim vojnicima odana je počast minutom šutnje.
Središnja proslava upriličena je u kino dvorani Centra za kulturu, nakon spomen obilježja. U prepunoj kino dvorani održana je svečana sjednica Općinskog vijeća prilikom koje su održani govori i dodijeljena priznanja, a posebnu atmosferu upriličili su polaznici glazbene škole Odžak svojim izvedbama. Program sjednice vodila je Dijana Vranjić. Pozdravila je sve prisutne i pozvala govornike da održe svoje pozdrave. Prisutnima su se obratili predsjedateljica Općinskog vijeća Jelica Ćubel, općinski načelnik Anes Osmanović te predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara.
Zatim je uslijedila dodjela priznanja:
Posebna priznanja učenicima generacije za školsku godinu 2023./2024.:
- Esma Sinanović, učenica generacije Osnovne škole Vladimira Nazora
- Teo Grgić, učenik generacije Srednje škole Pere Zečevića Odžak
Općinsko priznanje SPOMEN ZAHVALNICA, dodijeljeno je braniteljima preminulim u proteklih godinu dana, a njihova priznanja preuzeli su članovi obitelji:
- Ivo Radić
- Alija Puzić
- Marijan Andrijanić
- Refik Ahmetović
- Ramo Mejrić
- Sejad Karić
- Bahrija Kosovac
- Juro Brašnjić
- Jozo (Jokan) Blažević.
Posebno dirljiv trenutak bio je kad je voditeljica programa Dijana Vranjić pozvala svoju sestru da preuzme priznanje za njihovog nedavno preminuloga oca Juru.
Općinsko priznanje ZAHVALNICA dodijeljeno je sljedećim osobama:
- Dario Obrenović, za istaknut doprinos za praćenje i evidentiranje meteorološko-klimatoloških podataka na Klimatološkoj stanici Prud;
- Blaž Kovačević, za istaknut doprinos i zalaganje u različitim područjima života i jačanje tolerancije i demokracije na prostoru općine Odžak;
- Elvir Emić, za istaknut doprinos kroz humanitarni rad i pomoć humanitarnim udruženjima;
- Udruga Ankerhunde e.V., za svestrani doprinos udomljavanju i brizi o napuštenim životinjama;
- Anto Samardžić – Čikin, za istaknut doprinos u Domovinskom ratu;
- Ilija Samardžić, za istaknut doprinos sportskim klubovima s područja općine Odžak;
- Josip Studenović, za uloženo znanje, zalaganje i rad koji doprinose ugledu općine Odžak.
Općinsko priznanje POVELJA, najviše priznanje Općine Odžak, dodijeljeno je sljedećim osobama:
- Željku Nediću, mr.sci. Nerinu Dizdaru i Andrijani Katić, ministrima Federacije BiH za istaknut doprinos, uložen rad i osiguranje financijskih sredstava u obnovi i izgradnji na području općine Odžak;
- Općini Pitomača, mjesto u kojem se tijekom rata nalazio izbjeglički centar s mnogim izbjeglicama iz Odžaka, za pomoć i zbrinjavanje odžačkih izbjeglica.
Riječima zahvale skupu su se obratili federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić i federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar, pri čemu je ministar Dizdar posebno istaknuo i pohvalio zajedništvo Bošnjaka i Hrvata na području općine Odžak u kakvo ne postoji nigdje drugdje u Federaciji BiH.
Nakon zaključenja sjednice, okupljeni su pozvani na domjenak na daljnje druženje u Milenium Arenu.
Ispred Male vijećnice, Beledije, postavljen je digitalni video zid putem kojeg su zainteresirani mogli pogledati film o povratku u Odžak koje je priredio rahmetli Sakib Omerbašić, a koji je prikazivao snimke Odžaka u prvih godinu dana nakon povratka.
Drugog dana, u subotu, 8.2.2025. održan je tradicionalni odbojkaški turnir na kojem su sudjelovali veterani iz Slovenije, Hrvatske (Slavonski Brod, Zagreb) te Bosne i Hercegovine (Odžak, Orašje, Srebrenik). Šest veteranskih odbojkaških klubova zaigralo je odbojku u Sportskoj dvorani Odžak, a turnir je trajao tijekom cijeloga dana. Pobjedu na turniru odnijeli su odbojkaši iz Srebrenika koji su u finalu pobijedili Orašane. Pehari prvoplasiranima, drugoplasiranima i trećeplasiranima dodijeljeni su na svečanoj večeri u Domu u Potočanima.
Također, općinski načelnik je pozvao sve branitelje u 16:00 na prijem u Malu vijećnicu u Belediju gdje su se branitelji odazvali u velikom broju. Poginulima braniteljima i šehidima odana je počast minutom šutnje, a načelnik i predsjedateljica općinskog vijeća zahvalili su se braniteljima na svemu učinjenom u obrani Odžaka. Prisutnima se obratio i ratni zapovjednik 102. odžačke brigade HVO, Tomislav Božić. Ovo je prvi prijem branitelja ovakve vrste u zadnjih 29 godina.
Navečer je zatvoren program Odžačke zimske čarolije uz odbojkaše OK Napretka, druge goste i vatromet. Naime, OK Napredak je u popodnevnoj utakmici protiv njihovog najvećeg rivala OK Modriča Novoprom u Modriči odnio pobjedu i ta pobjeda je poklon Općini Odžak na njezin dan.
Odžak je proslavio svoj dan i ove godine te se upustio u nove izazove koji ga očekuju u 2025. godini. Jedan od izazova najavio je i općinski načelnik Anes Osmanović objavivši da će se gradska uprava preseliti u obnovljenu Belediju.
https://posavina.org/odzak/dan-opcine-odzak-2025#sigProIde21623002f