Ove godine navršava se osamdeset godina od Bitke za Odžak ili „Operacije Vlaška Mala“, poznate i kao posljednja bitka Drugoga svjetskog rata na tlu Europe.
Manifestacija „Dani sjećanja“ održava se dugi niz godina, a posvećena je obilježavanju sjećanja na žrtve Drugog svjetskog rata i poraća u odžačkom kraju.
„Bitka za Odžak“
Bitka za Odžak vodila se od 19. travnja do 25. svibnja 1945. godine između partizanskih snaga i hrvatskih obrambenih postrojbi pri čemu su obje strane pretrpjele ogromne gubitke. Iako je Jugoslavenska vojska tada govorila o „ustaškom otporu“, prema istraživanjima fra Grge Vilića, otpor su u stvarnosti pružale hrvatske oružane snage većinom sastavljene od domobrana i postrojbi civilne obrane; ustaše su činile tek neznatan dio tih snaga (oko 4 % među stradalima).
Bitka se vodila iznimno žestoko, doslovno do posljednjeg čovjeka. Partizani nisu očekivali tako snažan i odlučan otpor. Branitelji Odžaka pod zapovjedništvom Petra Rajkovačića donijeli su kolektivnu odluku: nema predaje, nema zarobljavanja. Borbe su se vodile prsa o prsa, a linija bojišnice u mjesec dana se gotovo nije pomicala. Iako je omjer snaga bio gotovo 11:1 u korist partizana, otpor odžačkih branitelja činio je svaku prednost uzaludnom – bili su svjesni da im je to posljednja bitka i borili su se na život i smrt.
Zbog neuspjeha proboja i nepromjenjive linije bojišnice, partizanski generalštab izdao je naredbu da Odžak mora pasti do Titovog rođendana. Kako bi to postigli, 23. i 24. svibnja iz Beograda su poslane dvije eskadrile najmodernijih britanskih i njemačkih zrakoplova koje su neprekidno bombardirale odžačko područje. Tek nakon toga obrana je počela slabiti, što je dovelo do njezinog konačnog sloma.
Nakon pada Odžaka uslijedila je brutalna odmazda. Zarobljenici i civili masovno su strijeljani. Neki su pokušali prebjeći preko Save u potrazi za spasom, ali su vraćeni u Bosanski Šamac gdje su stradali. Dio preživjelih završio je u logorima, a provodile su se i temeljite pretrage kuća, tijekom kojih su stradali mnogi nevini, uglavnom stariji i mlađi muškarci. Preostale su uglavnom udovice, dok muškaraca – osim djece – gotovo da više nije bilo.
Braneći Podvučijak i Odžak poginulo je oko 600 branitelja iz Garevca i ostalih sela s desne obale Save. U zidanoj štalu seljaka Pere Burića između 24.-28.svibnja 1945. godine zatočeno je više od 500 osoba koje su partizani noću odvodili na tri stratišta - u garevačku šumu Majdan, na obalu rijeke Bosne i na obalu Save - i tamo likvidirali.
U šumama Vučijaka skrivali su se posljednji branitelji Odžaka koje partizanske snage nisu uspjele zarobiti. Nazivali su ih „šumnjacima“, a njihovo hvatanje i eliminacija – poznata kao „čišćenje šumnjaka“ – potrajala gotovo još nekoliko narednih godina.
O ovim se stradanjima ništa nije smjelo govoriti do pada komunističkog režima.
„Vrijeme stradanja“
Istraživanje o stradalima fra Grga Vilić (1945.-2009.) započeo je 1989. godine, uglavnom prema podacima iz crkvenih matica. Kao rezultat njegovog desetogodišnjeg rada, 2005. godine objavljena je knjiga Vrijeme stradanja, u kojoj je dokumentirano ukupno 3.375 ratnih žrtava, 672 civila i 2703 vojnika, stradalih uglavnom na koncu rata.
U svojoj drugoj knjizi Podvučijak, zemlja i ljudi (2008.) fra Grga piše:
„Ti su ljudi stradali braneći svoje ognjište, na zemlji najveću svetinju, a ubili su ih ljudi kojima ognjište nije svetinja. Spomen na toliko stradalnika, na branitelje, ne bi nikada trebao prestati.“
U istoj knjizi navodi i motivaciju za pisanje Vremena stradanja:
„Knjigu sam radio da tim ljudima koji su stradali na obrani ognjišta dignem spomenik.“
No, stradali su dobili i stvarni, vidljivi spomenik. Kako bi se očuvalo sjećanje na njih, u Posavskoj Mahali – mjestu koje je prije 1945. godine bilo poznato kao Vlaška Mala – izgrađen je spomen-park. Otvoren je za javnost 25. svibnja 2018. godine, prilikom obilježavanja Dana sjećanja. Na spomenicima su uklesana imena 3.404 stradalnika.
Ipak, ni taj broj nije konačan. Pojedini posjetitelji primijetili su da među imenima nedostaju ona za koja pouzdano znaju da također pripadaju žrtvama, što upućuje na potrebu daljnjeg istraživanja i dopunjavanja popisa. Valja pritom imati na umu i one kojih se nitko više ne može sjetiti – ljude iza kojih nije ostao nitko tko bi im izgovorio ime.
Fra Grga Vilić u svojim zapisima ističe da je prije ratnih stradanja 1945. godine u Odžaku živjelo više od 10.000 Hrvata, koji su činili većinsko stanovništvo toga kraja. Usporede li se ti podaci s brojem stradalih, jasno je da je izgubljena najmanje trećina stanovništva. Zato u Vremenu stradanja fra Grga bilježi:
„Svaku riječ koju sam napisao i svaki podatak o stradalnicima više puta sam provjerio. Razmjerno broju stanovnika, Podvučijak je najveće stratište II. svjetskog rata, i to samo jednog naroda. U samo nekoliko dana ubijena je trećina živućeg hrvatskog življa.“
Fra Grga Vilić vratio je u uporabu ime Podvučijak (ili Podvučjak), a bilo je to ime župe koja je od 1742. do 1855. godine zauzimala prostor današnje općine Odžaka te dijelove općina Modriče, Bosanskoga Šamca i Bosanskoga Broda.
Manifestacija „Dani sjećanja“
Manifestaciju Dani sjećanja organizira HKD Napredak, podružnica Odžak. Prvi predratni predsjednik podružnice bio je upravo fra Grga Vilić. Tijekom ratnih godina, vođenje podružnice prepušta dr. Miroslavu Ratančiću.
Upravo je dr. Ratančić 25. svibnja 1997. organizirao svečanost u središtu Odžaka, u znak sjećanja na stradalnike Podvučijaka. Ta će svečanost postati temeljem tradicionalne manifestacije Dani sjećanja, koja se od tada održava svake godine (iznimke su bile 2014. godina, zbog velikih poplava, i 2020. godina, zbog pandemije).
Središnja proslava Dana sjećanja isprva se održavala u Odžaku ili okolnim selima, a od 2000. godine premještena je u Posavsku Mahalu – najprije na Nujića groblje, a kasnije na prostor uz Spomen-park, gdje se odvija i danas.
Od 2007. godine manifestaciji je pridodano i bogoslužje na otvorenom. Tadašnji potočanski župnik, fra Anto Tomas, organizirao je prvi križni put na relaciji kapela Smrekovac – križ na Odića brdu. Od tada se ustalila praksa da se u tjednu koji prethodi 25. svibnju, u četvrtak navečer, održava ova pobožnost kojom se simbolično otvaraju Dani sjećanja.
Manifestacija uključuje i niz kulturnih i društvenih sadržaja: promocije knjiga, izložbe, znanstvene simpozije, kazališne predstave, prikazivanje dokumentarnih i igranih filmova te druge prigodne programe.
U sklopu manifestacije tradicionalno se održava i Memorijalni odbojkaški turnir Dani sjećanja, u organizaciji OK Napredak, budući da je odbojka najpopularniji sport na ovim prostorima.
Program „Dani sjećanja 2025“
Ovogodišnju manifestaciju Dani sjećanja svečano otvara premijera dokumentarnog filma Joze Patljaka Vrijeme stradanja, koja će se kao poseban događaj održati u Zagrebu.
Organizatori: HKD Napredak, Župe Doborskog dekanata i MZ Posavska Mahala
Suorganizatori: HNS, Odjel za Drugi svjetski rat i poraće; Županija Posavska i Općina Odžak
Pokrovitelj: Predsjednik HNS dr. Dragan Čović
Raspored događaja:
Srijeda, 14. svibnja 2025.
Zagreb, kino Branimir centar, premijera filma Joze Patljaka: Vrijeme stradanja
Četvrtak, 15. svibnja 2025. s početkom u 19:00
Duge Njive: Križni put, Smrekovac – Odića Brdo
Ponedjeljak, 19. svibnja 2025. s početkom u 19:00
Novo Selo: Promocija knjige – Željko Goreta, Rak duše
Srijeda, 21. svibnja 2025. s početkom u 19:00
Odžak: Prikazivanje filma – dokumentarni film Joze Patljaka, Vrijeme stradanja
Četvrtak, 22. svibnja 2025. s početkom u 17:00
Posavska Mahala: Bogoslužje – Klanjanje pred presvetim, za stradalnike
Nedjelja, 25. svibnja 2025. s početkom u 17:00
Posavska Mahala: Središnja svečanost
Subota, 31. svibnja 2025. s početkom u 19:00
Garevac: Prikazivanje filma – dokumentarni film Joze Patljaka, Vrijeme stradanja
Nedjelja, 1. lipnja 2025.
Garevac (s početkom u 11:00): Misa kod Burića štale
Posavska Mahala (s početkom u 15:00): Memorijalni odbojkaški turnir za veterane i Polu-maraton „Odžak – Posavska Mahala“
