Naš suradnik Pejo Gašparević bio je uzvanik na specijalnom predavanju predsjednika Hrvatskog Olimpijskog odbora Zlatka Mateše u Splitu. Tema predavanja je sugestivna "Utjecaj Olimpijskih igara na gospodarstvo". Prenosimo profesionalno izvješće.
Piše: Pejo Gašparević
Organizacija ljetnjih Olimpijskih igara, kao najvećeg sportskog događaja u svijetu, sve se više pomjera ka Aziji zbog ekonomske moći, a sve je manji broj europskih gradova koji su sposobni organizirati Olimpijske igre jer Europa nema dovoljnu gospodarsku snagu, izjavio je danas predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatko Mateša.
Mateša je na Visokoj školi za sportski menadžment Aspira u Splitu, jedinoj takvoj školi u Hrvatskoj, održao predavanje na temu "Utjecaj Olimpijskih igara na gospodarstvo“.
Potkrijepljujući trend ekonomskog rasta azijskog područja u koje se sve više seli organizacija velikih sportskih natjecanja, Mateša je iznio podatak da su Olimpijske igre 2008. u Pekingu koštale 40 milijardi dolara, dok su u Olimpijske igre u Londonu 2012. Godine Britanci investirali više od 10 milijardi funti, a za Olimpijske igre u 2004. u Ateni Grci su potrošili oko 10 milijardi dolara.
"Samo od turističkog razgledavanja Olimpijskog stadiona u Pekingu Kinezi godišnje zarade 10 milijuna dolara“, istaknuo je Mateša. Podsjetio je da je organizacija Olimpijskih igara 2020. godine dodijeljena također azijskom gradu Tokiju.
Za prošlogodišnje Olimpijske igre u Londonu Mateša je rekao da su „dobro profilirane“, a za Olimpijske igre u Ateni 2004. godine kazao je kako nisu bile dobro osmišljene jer su izgrađeni mnogi sportski objekti koji su nakon Igara postali neupotrebljivi, te proizvode financijske gubitke.
"Nakon Olimpijskih igara u Ateni za Grčku je došao tužan trenutak jer su izgrađeni mnogi objekti koji se ne koriste a za čije održavanje se svake godine mora izdvojiti izdvojiti 400 milijuna dolara. Čak 98 posto investicija za izgradnju objekata za prošlogodišnje Olimpijske igre u Londonu Britanci su usmjerili u kompanije čije je sjedište u Velikoj Britaniji, a to znači da su, glede Olimpijade, izravno investirali u vlastito gospodarstvo“, rekao je Mateša. Po njegovim riječima Britanci su organizacijom Olimpijskih igara potaknuli veće bavljenje mladih sportom, te će za tu namjenu utemeljiti 6.000 lokalnih sportskih klubova, a u naredne četiri godine investirati više od milijardu funti.
"Zbog Olimpijskih igara u Londonu organizirano je više od 10.000 poslovnih događanja, a britanski dužnosnici koji su bili angažirani u organizaiciji OI svoje će stečeno znaje basnoslovno naplatiti uključujući se u pripremu Zimskih Olimpijskih igara 2014. godine u Sočiju i Olimpijskih igara 2016. godine u Rio de Janeiru", pojasnio je Mateša.
Po Matešinim riječima prošla su vremena kada su za sport bili važni samo sportski rezultati ili zabava pošto se elitni sport pretvorio u biznis.
"U sportu nastupa vrijeme raslojavanja na mali broj onih koji su nebulozno plaćeni i na veliki broj onih koji su slabo plaćeni, pa će se ta enigma morati u budućnosti riješiti“, upozorio je Mateša. Kao primjer sportskih kolektiva koji žive iznad svojih mogućnosti Mateša je naveo nogometne klubove Real Madrid i Barcelonu, koji, po njegovim riječima, "imaju akumulirani gubitak više od milijardu eura“.
Mateša je nakraju kazao kako Hrvatska nije u mogućnosti samostalno organizirati velika sportska natjecanja, ali može sudjelovati u organizaciji takvih događaja zajedno s drugim državama.
"U doglednoj budućnosti mogli bi organizirati veća sportska natjecanja samo za mlađe uzraste", zaključio je čelni čovjek HOO-a.
Za GIP piše Pejo Gašparević
3. listopada 2013.