Najavu Predsjedništva BiH o podnošenju aplikacije za članstvo u januaru treba iščitavati jednu geopolitičku tendenciju da se BiH što prije svrsta u EU, a posljedično i u NATO, kako bi na taj način BiH bila dio evroatlantskog sigurnosnog kišobrana i bila imuna na geopolitičke ambicije drugih silnica koje pretendiraju na Balkan i koje pokazuju ambicije da imaju svoje geopolitičke ambicije čak i u BiH, poručio je u razgovoru za Vijesti.ba politički analitičar Pejo Gašparević.
VIJESTI.BA: Kako komentarišete najavu Predsjedništva BiH da će naša zemlja u januaru predati aplikaciju za članstvo u EU?
GAŠPAREVIĆ: Ne možemo isključiti mogućnost da će BiH u januaru predati aplikaciju za članstvo u EU, jer o Predsjedništvu BiH moramo misliti kao o najvišoj državnoj političkoj instanci, najvišoj državnoj vlasti. Stoga, ako predsjedništvo BiH nešto najavi, onda to treba shvatiti ozbiljno.
Očigledno je da u toj najavi treba iščitavati jednu geopolitičku tendenciju da se BiH što prije svrsta u EU, a posljedično i u NATO, kako bi na taj način BiH bila dio evroatlantskog sigurnosnog kišobrana i bila imuna na geopolitičke ambicije drugih silnica koje pretendiraju na Balkan i koje pokazuju ambicije da imaju svoje geopolitičke ambicije čak i u BiH.
Najavu Predsjedništva BiH o podnošenju aplikacije za članstvo u januaru vidim kao ubrzani pokušaj da se BiH geopolitički smjesti u EU, a vremenom i u NATO savez. U geopolitičkom susjedstvu, u Siriji, vidimo da se situacija sve više zaoštrava i nema nikakvih garancija da se ta kriza ne bi mogla preliti i na Balkan. To svakako nije dobro i bila bi to opasna situacija ne samo za Balkan, nego i za Evropu. Stoga, u toj najavi iščitavam prije svega ambiciju EU da se BiH istrgne iz zagrljaja nekih drugih političkih i geopolitičkih ambicija.
VIJESTI.BA: Čini li Vam se da su i domaći političari postali ambiciozniji na EU putu? Kako ocjenjujete dosadašnje provođenje zadataka iz reformske agende?
GAŠPAREVIĆ: Sigurno je da se moglo uraditi više na ispunjavanju uslova iz reformske agende. No, moramo voditi računa i o okolnostima i kontekstu u kojima se najavljuje ova aplikacija, a to je narastajuća migrantska kriza koja, htjeli to priznati ili ne, prijeti BiH. Ona je naprosto okrenula tendenciju političkih zbivanja u BiH u smjeru da se mora ambicioznije iz perspektive BiH gledati na evropske integracije, ali i da se iz perspektive Brisela mora ambicioznije gledati na priključivanje BiH u EU. To je interaktivni proces i stvar je obostranog interesa. Ako se to ne bi dogodilo, BiH bi ostala geopolitički čardak ni na nebu ni na zemlji.
Osim toga, moramo primjetiti da se približavanje EU najavljuje u trenutku kada dio političkih struktura u RS najavljuje referendume i izaziva stamenitu zabrinutost evropskih krugova. Takođe, te strukture u krajnjoj konsekvenci imaju prorusku geopolitičku tendenciju. Stoga, ovo ubrzanje ka EU ima i tu nijansu da se otupi geopolitička tendencija da BiH bude prostor koji neće biti dio evroatlantskih integracija. Ovo je, prema mom mišljenju, početak praktičnog situiranja BiH prvo u EU, a zatim u NATO, a to u konačnici znači evroatlantske integracije, gdje bi BiH u novom geopolitičkom razvrstavanju, koje će uslijediti, trebalo pripasti mjesto.
VIJESTI.BA: konstantno pominjete članstvo u NATO-u. Ipak, poznato je da u BiH ne postoji saglasnost o priključivanju zemlje ovom savezu.
GAŠPAREVIĆ: Situiranje Crne Gore u NATO-u ubrzaće putanju BiH u tom geopolitičkom smjeru.Ne možemo ne primjetiti kako u BiH imamo dva pogleda na NATO. U FBiH se političke elite neupitno zalažu za članstvo u ovom savezu, dok u RS vođstvo ovog entiteta kaže da će u tom pogledu slijediti politiku susjedne Srbije. Odgovor treba tražiti u Srbiji. Onog trenutka kada Srbija bude pokazivala znakove popuštanja prema NATO članstvu, a sada ona želi biti neutralna, u tom trenutku će to značiti i mekši stav RS.
Moja procjena je da će se i u Srbiji pojaviti snage koje će vidjeti da u krupnom geopolitičkom prekomponiranju ovog dijela svijeta i Srbija treba da bude dio evroatlantskih integracija. To naravno ne znači da Srbiju treba usmjeravati protiv Rusije. Ne, jer će ona uvijek imati pravo da njeguje svoje prijateljske i emotivne odnose sa Rusijom, ali geopolitika je nešto sasvim drugo.
VIJESTI.BA:Evropski parlament (EP) usvojio je danas rezoluciju o Dejtonskom mirovnom sporazumu za BiH prema kojoj, uprkos svojim ograničenjima, taj sporazum ostaje temelj teritorijalnog integriteta, suvereniteta, međunarodnog identiteta i političke nezavisnosti BiH. Je li ovakva rezolucija bila očekivana? Kako je komentarišete?
GAŠPAREVIĆ: Ovakva rezolucije EP nije neočekivana. Najmoćnije slie EU su bile sudionici tog sporazuma, ali EU kao EU nije njegov autor, nije ni bila akter Dejtonskog sporazuma, niti ima autorsko pravo na taj dokument. Autorsko pravo na taj dokument polažu SAD i zemlje Kontaktne skupine. Bilo je iluzorno očekivati da jedna politička činjenica, u ovom slučaju EU, može mijenjati sporazum kojeg nije autor bez saglasnosti SAD.
Dejtonski sporazum se, prema mom shvatanju, može početi mijenjati u praktičnom smislu onog trenutka kada na to pristanu SAD. Međutim, SAD imaju svoje geopolitičke planove na Bliskom istoku i sigurno je da u sadašnjem momentu ne žele otvarati pandorinu kutiju Dejtonskog sporazuma, iako su svjesni da on limitira procese u BiH. To je sa stajališta SAD jeftinije nego da se stvori nova komplikacija. EU nema nikakve mehanizme za promjenu Dejtonskog sporazuma bez saglasnosti SAD.
VIJESTI.BA: Kada se osvrnete na protekli period, gdje je BiH danas, 20 godina nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, na putu od dejtonske ka briselskoj?
GAŠPAREVIĆ: Jedina dobra stvar koju je Dejtonski sporazum proizveo za BiH jeste zaustavljanje rata. To je stvar koju nikada ne treba zaboraviti. Međutim, ovaj sporazum nema gotovo nikakve kapacitete da harmonizira političke odnose u BiH, nego oni iz godine u godinu postaju složeniji i komplikovaniji.
Što se tiče mirnodopskog konsolidiranja stvari u BiH, prema mom mišljenju, Dejtonski sporazum je najgore moguće rješenje za BiH. On je generator političke konfliktnosti.
Razgovarala: Nevena Šarenac
IZVOR
http://vijesti.ba/clanak/290321/bez-clanstva-u-eu-i-nato-u-bih-ostaje-geopoliticki-cardak-ni-na-nebu-ni-na-zemlji
{jathumbnail off}