27
Mon, Jan

Pejo Gašparević
Typography

pejo gasparevic naslovnicaBosna i Hercegovina je gladna suživota i tolerancije. Svjetskim susretom za mir Zajednice Svetog Egidija, što je od 9. do 11. rujna ove godine održan u Sarajevu, ta je glad makar na nekoliko dana prekinuta. Katolički, islamski, pravoslavni i židovski vjerski poglavari u BiH, te domaći i inozemni  političari, diplomate i vjernici  svojim su angažmanom na ovom skupu udahnuli nadu kako međuvjerski i međunacionalni nesporazumi ne moraju  ubuduće završavati međusobnim ubijanjima.

Piše: Pejo Gašparević

Takva nada je važan instrument za razvoj međureligijskih i međunacionalnih snošljivosti ne samo u BiH, nego diljem kugle zemaljske. Tamo gdje iščezava nada, rađa se beznađe koje utire put kaosu i krvoproliću. Čini se kako je glavna orijentacija ovog skupa sažeta u rečenici  koju je na njegovu otvaranju izrekao Andrea  Riccardi, utemeljitelj Zajednice Svetog Egdija.  „Naša budućnost je suživot“, naglasio je Riccardi,  a što su u različitim varijacijama u pozivima na toleranciju izricali  gotovo svi mudraci - sudionici ovog iznimno važnog skupa čiji dometi, prema porukama koje su se mogle čuti, nadilaze dnevnopolitičke potrebe i po svoj prilici se svrstavaju u kategoriju povijesnih. Pošto su te dvije riječi – SUŽIVOT i TOLERANMCIJA, po mojem  shvaćanju, opečatile Svjetski susret za mir održan u Sarajevu, to je dalo povoda za značenjsku raščlambu tih riječi. U Zbirci jezičnih savjeta Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu navodi se kako imenica SUŽIVOT  znači „zajednički život, život u istoj zajednici“, te se napominje kako se priželjkuje „suživot u miru i poštivanje različitosti“. 

Ovakvo  značenje imenice SUŽIVOT, kojim se zagovara „poštivanje različitosti“ može se shvatiti i kao  program za prevladavanje nesuglasja u Bosni i Hercegovini. Suživotno „poštivanje različitosti“ civilizacijska je investicija u opstanak ideje Bosne i Hercegovine kao zemlje ravnopravnih Hrvata, Bošnjaka i Srba, te građana koji se žele svrstati u „ostale“. Afirmacijom SUŽIVOTA u kojem bi se „poštivale različitosti“, splašnjavale bi  tendencije  stvaranja  „bosanaca“ kao nacije a koji bi bili alatka za uspostavu dominacije brojnijeg nad malobrojnijim. Drukčije rečeno, SUŽIVOT, odnosno „poštivanje različitosti“,  jeste onaj lijek koji bi mogao  ozdravljivati nataložene proturiječnosti u BiH, a ne  uspostava virtualne  nacije „bosanaca“. Neka bosanci i hercegovci nastave egzistirati u pojmovima u kojima to izvorno jesu – kao zemljopisnozavičajne odrednice.  U SUŽIVOTU su ugrađeni potencijali koji  omogućavaju uklanjanje napetosti i razvoj međusobnog uvažavanja između Hrvata, Bošnjaka i Srba te ostalih u BiH. Unaprijeđenjem SUŽIVOTA  Bosna i Hercegovina bi dala doprinos prevladavanju konfliktnosti na hirovitom Balkanu  ali i poslužila kao obrazac za saniranje međunacionalnih i međuvjerskih netrpeljivosti i u drugim nestabilnim područjima na našoj planeti.


Pređimo na značenje riječi TOLERANCIJA koja je prožimala sarajevski skup Svjetski susret za mir. Riječ TOLERANCIJA  izvire iz latinskog glagola tolerare, što znači: podnositi, snositi, odobriti, dati, pretrpjeti, biti strpljiv, odnosno biti širokogrudan. Drukčije rečeno tolerancija je priznavanje i poštivanje drugog i drugačijeg. Upravo je to vrijednost za kojom se osjeća golema potreba ne samo našeg doba, nego i kroz povijest. Primjerice, prakticiranjem TOLERANCIJE  („priznavanjem drugačijeg“)  ne bi se nametala platformaška vlast kojom su bošnjačke stranke poništile glasačku volju Hrvata, ne bi Mladićeva vojska smaknula više od 8.000 Bošnjaka muslimana u Srebrenici, ne bi bilo  sarajevskih „kazana“ u kojima su stradavali Srbi, ne bi bilo višegodišnje ratne opsade Sarajeva koju je nametnula SANU politika, ne bi bilo terorističkog napada na Sjedinjene Američke Države 11. rujna 2001. godine, ne bi bilo niti Prvog niti Drugog svjetskog rata .....   


Rodno mjesto osvajačkih pretenzija i težnji za poništavanjem prava drugačijeg, smješteno je u NETOLERANTNOSTI. Tamo gdje prestaje TOLERANTNOST počinje ZLO.
UNESCO je toleranciju definirao ovako: „Tolerancija je poštivanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi. Ona je zasnovana na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi mišljenja, savjesti i uvjerenju. Tolerancija je harmonija u različitostima. To nije samo moralna dužnost, to je također politički i zakonit zahtjev. Tolerancija, vrlina koja mir može učiniti mogućim, doprinosi mijenjanju kulture rata u kulturu mira“.
SUŽIVOT i TOLERANCIJA  su sposobnosti koje traže da ih se neprekidno usavršava. TOLERANCIJA i SUŽIVOT klijaju u srcima ljudi. 


Za Posavinu.org piše Pejo Gašparević
15. 9 2012.