19
Sun, Jan

Pejo Gašparević
Typography

bleiburg1Komemoracijom na Bleiburškom polju  u  subotu , 12. svibnja 2012., obilježena je  67. obljetnica Bleiburške tragedije i Križnog puta koja se ove godine održava bez pokroviteljstva Hrvatskoga sabora, što je izazvalo negodovanje brojnih hodočasnika i osude govornika.

Ovo je proifesionalno izvješće bez autorovih inrepreteacija i komentara. Čitateljima prepuštamo demokratsko pravo  na vlastita (osobna)  vrednovanja stajališta (slaganja ili ne slaganja s njima)  koja su se čula na skupu na Bleiburškom polju.

Priredio: Pejo Gašparević


Onima koji danas nisu ovdje i nije mjesto s nama, rekao je, obraćajući se nazočnima u ime pokrovitelja komemoracije, Osječko-baranjske županije, župan Vladimir Šišljagić. Bleiburška tragedija jedna je od najvećih tragedija hrvatskoga naroda, rekao je Šišljagić te ocijenio da je odluka Predsjedništva Hrvatskog sabora o uskrati pokroviteljstva "sramotna". Time se, upozorio je, ponovno stvaraju podjele u hrvatskom narodu i otvaraju stare rane.


Oni koji su dobili mandat, nisu dobili mandat za prikrivanje zločinačke politike nakon 9. svibnja 1945., istaknuo je. Oni relativiziraju jugokomunističke zločine, rekao je Šišljagić i u tom kontekstu je, izazvavši burno negodovanje nazočnih, spomenuo predsjednika RH Ivu Josipovića, kako je kazao, sina Titovog partizana koji je nedavno upozorio na ustašku zmiju u hrvatskim njedrima, čak 67 godina nakon II. svjetskog rata.


Tita je označio kao jednog od najvećih zločinaca prošloga stoljeća koji je gušio svaku hrvatsku državotvornu misao i djelovanje. Podsjetio je i na izjavu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana da Nezavisna Država Hrvatska nije bila samo puka kvislinška tvorevina, nego i izraz želje hrvatskog naroda za vlastitom državom.
Brojne su žrtve pale za hrvatsku slobodu i samostalnost, a heroji Domovinskog rata i danas čame u zatvorima, dok su abolirani velikosrpski agresori na slobodi, rekao je Šišljagić. Pozvao je na jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske i poručio da žrtve za hrvatsku samostalnost ne smiju biti uzaludne.


U ime Počasnog bleiburškog voda Zlatko Hasan Efendić ocijenio je da je odluka o uskrati saborskog pokroviteljstva nad Bleiburškom komemoracijom ideološke prirode i napad na nacionalno pomirenje ugrađeno u temelje hrvatske države. To je licemjerje i bezdušnost prema žrtvama jugokomunističkog terora, jer dolazili su ovdje i prije zbog političke legitimacije, a kada su je dobili, ukinuli su pokroviteljstvo, istaknuo je Hasan Efendić.


Skupu se u ime supokrovitelja komemoracije, Zapadno-hercegovačke županije (BiH), obratio predsjednik županijske vlade Zdenko Ćosić. Ustvrdio je da je jugokomunistička vlast osmislila, planirala i provela zločin nakon II. svjetskog rata te da je još godinama, sve do kraja osamdesetih godina prošloga stoljeća, ubijala i zatvarala hrvatske domoljube.


Misu je predvodio biskup šibenski mons. Ante Ivas. Govoreći u ime Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH, istaknuo je kako ne želi da Bleiburg bude mjesto mržnje prema bilo kome i kako treba poštovati svaku žrtvu. Posebno je spomenuo jasenovačke žrtve ali, rekao je, ne treba zaboraviti niti bleiburške.
Mi smo danas ovdje na mjestu koje je postalo simbol nemilosrdnog zločina nad mnoštvom nevinih ljudi, naše braće i sestara, koji su i prije i nakon Bleiburga ginuli od "osloboditelja", gonjeni kroz pakao mržnje razapinjani na "križnim putovima"; stojimo ovdje s dubokim poštovanjem prignuti nad svim križevima, jamama i rakama, da se spomenemo njihovih neznanih imena i sudbina, istaknuo je u propovijedi šibenski biskup. Bleiburg – grad olova, zajedničko je ime za stotine tisuća izdanih, predanih, poniženih razmijenjenih, na najgrozniji način mučenih i pobijenih muškaraca, žena i djece svih uzrasta i životnih sudbina, svjetonazora i narodnosti, a najviše Hrvata. Dolazimo ovdje, ne da bismo ikome sudili, prezreli i obezvrijedili bilo koje žrtve, logore ili jame, prekrivali, pravdali bilo koje zločine, nego smo ovdje zbog povijesne istine da je "narodna vlast" više od 65 godina nijekala "da vi postojite, da ste vi, naša braćo i sestre pokojni, ljudi, da zavrjeđujete bilo kakav spo men, osim mržnje i prezira". Ovdje smo, jer se prava istina o vama i zločinu nad vama nije smjela ni znati ni otkrivati, ni prenositi ni govoriti. Još manje o naredbodavcima i izvršiteljima zločina, istaknuo je biskup Ivas.
Dok su mnogi narodi nakon završetka II. svjetskog rata odahnuli od terora fašizma i nacizma, nažalost, umjesto u razdoblje slobode, hrvatski je narod ušao u drugo teško razdoblje osvete, masovnih likvidacija, zločina, smaknuća, deportacija. Komunizam kao i nacizam i fašizam, vodili su se mržnjom prema Bogu, vjeri i prema čovjeku, istaknuo je mons. Ivas, dodajući kako je rezultat bio strašan: 1800 do sada otkrivenih grobišta u bivšoj Jugoslaviji i još se istražuje, 900 u Hrvatskoj, 600 u Sloveniji, 200 u Srbiji, 100 u BiH. Mnoga od njih uništena, preorana, pretvorena u gradilišta ili smetlišta, do danas neotkrivena, bez imena i spomena, a nitko za to do danas nije kriv, ni odgovoran. Biskup Ivas naveo je nadalje kako je strijeljano 385 svećenika, od toga su 355 ubili partizani, a na tisuće svećenika, redovnika i redovnica stjerano je u zatvore i logore, među njima i blaženi nadbiskup Stepinac.


I premda se, prema ozbiljnim procjenama, broj žrtava komunizma u svijetu penje na 100 milijuna ljudi, a komunistički režimi u Europi tijekom prvih deset godina nakon rata pobili su oko milijun ljudi, još uvijek traje zavjera šutnje, falsificiranje istine i opasno neznanje, gotovo kod svih uzrasta, navlastito kod mlađih naraštaja, istaknuo je biskup Ivas, dodajući: "Ovdje smo i zato jer je sve očitije da nijekanje i nekažnjavanje zločina komunizma opet stječe 'pravo građanstva'. Namjerno prešućeni povijesni događaji postali su 'crne rupe' hrvatske povijesti".


"Ovdje smo danas i zbog nesretne i zabrinjavajuće odluke Hrvatskog sabora da više ne bude pokrovitelj ovoga spomena", istaknuo je biskup Ivas, "jer, kažu da se ovdje nisu dogodile žrtve, nego tek neke vojske. Čuli smo tvrdnju da se ovdje dogodio zločin i križni putovi, tek 'namah', kao trenutni izljev mržnje što je tobože uvijek bilo i bit će u ljudskoj prirodi. Kao da ovdje nije počeo, ili se nastavio, i to na najstravičniji način, jedan sustavan proces zatiranja i smrti, koji je trajao skoro 45 godina." Istodobno se predlažu i donose vitalno važni zakoni za pojedince i čitav narod, "po hitnom postupku", bez prave javne i demokratske rasprave: i to o životu, o obitelji, o začeću i rađanju, o odgoju o školi i vjeronauku, upozorio je šibenski biskup.


Mi danas ne želimo Bleiburg kao zastavu mržnje prema bilo kome, mi ovdje iskreno žalimo sve žrtve, mi smo ovdje dolazili i dolazimo kao iskreni tražitelji istine; ne dolazimo kao zarobljenici povijesti i prošlosti, nego kao zaljubljenici neiskrivljene povijesti našega naroda. To je i naša kršćanska vjernička obveza, poručio je biskup Ivas. Upozorio je da je sve očitije da nijekanje istine i strah pred istinom danas poprima oblike novog totalitarizma, kojim se udara u same temelje društva i morala, na dostojanstvo čovjeka od začeća do smrti, na obitelj i brak, na odgoj i na slobodu savjesti. Istina postaje najveća žrtva današnjega svjetskog poretka na svim razinama. Sve više svijetom kruži sablast besmisla i beznađa, jer su pobrkani svi vrijednosni pojmovi istine, ljubavi i slobode. Sloboda bez istine i ljubavi postaje neostvariva i besmislena. Besmislena sloboda bez granica, na kraju za čovjeka i društvo postaje pakao i prokletstvo. Oko istine se treba truditi pravednim i po štenim sredstvima. "Mi stoga i danas ovdje molimo i zaklinjemo. Nemojte nas opet svađati, dijeliti i suprotstavljati starim etiketama tzv. 'hrvatske krivnje i genocidnosti!' Otvorimo šanse i pomozimo jedni drugima da postanemo novi ljudi, da gradimo bolji svijet", pozvao je biskup Ivas, istaknuvši da su nam potrebne trajne duhovne, moralne i etičke vrednote, koje će bolje uskladiti naše međuljudske odnose; treba nam Bog koji je Ljubav i Istina.


U ime Muslimanske zajednice Idris Efendija Bešić, imam iz Gunje, naglasio je da treba jedinstven i jasan stav o Bleiburgu uputiti svjetskoj javnosti.
Za Posavinu.org priredio Pejo Gašparević
12. svibnja 2012.