Zašto je komunizam aktualan i Gospodnje 2015. godine unatoč činjenici što je rušenjem Berlinksog zida 1989. godine označeno njegovo bacanje u ropotarnicu povijesti? Kratki odgovor mogao bi glasiti: padom Berlinskog zida nije srušen komunistički mentalitet, nego je on nastavio vegetirati i regenerirati se poput gliste.
Piše: Pejo Gašparević
Komunističku ćud na posebna je način tematizirala i predsjednica Republike Hrvatske(RH) Kolinda Grabar Kitarović u svojem jezgrovitom govoru u Spomen parku „Brezovica“ kod Sisak na obilježavanju Dana antifašističke borbe, 22. lipnja. U uravnoteženom govoru ona je rekla kako su „upravo komunisti sisačkog kraja na dan njemačkog napada na Sovjetski savez pokrenuli ustanak u Hrvatskoj“, ali je pri tomu podsjetila kako su komunističke vlasti činile zločine koji se ničim ne mogu opravdati.
Evo što je predsjednica RH rekla:“Vjerujem međutim da smo, poštujući povijesnu istinu, zreli upravo na ovom mjestu priznati što se događalo potkraj rata i nakon njega. Masovne likvidacije i progoni, oduzimanje imovine i druge prisilne mjere protiv proglašenih 'narodnih neprijatelja' ne mogu se ničim opravdati ni pozitivno vrednovati.
Antifašizam želimo čuvati kao povijesnu vrijednost-komunizam ne, kao i niti jedan drugi totalitarni poredak. Govoreći, dakle, danas o vrijednostima antifašizma, potrebno je lučiti opravdanu borbu protiv okupacije i totalitarnih ideologija fašizma i nacizma te ustaških i četničkih zločina od onoga što sav demokratski svijet odbacuje kao negativno naslijeđe totalitarne komunističke ideologije“.
Ne smatram presmijelim ovakav nastup ocijeniti povijesnim. Zašto? Ovo je prvi puta da se netko od Hrvatskih državnih čelnika nakon raspada komunističke Jugoslavije na ovako otvoren ali i krajnje pristojan način biranim riječima uhvatio u koštac sa zloćudnim postupcima komunističkih vlasti potkraj rata i nakon njega.
Ključnom se može smatrati teza predsjednice RH kako „antifašizam želimo čuvati kao povijesnu vrijednost- komunizam ne, kao i niti jedan drugi totalitarni poredak“. U toj rečenici sažeta je civilizacijska potreba da se konačno prestane komunizmu udjeljivati obilježje antifašizma.
Upravo suprotno, komunizam opravdano zaslužuje mjesto u društvu totalitarnih ideologija fašizma i nacizma. Kad se to kaže onda se dira u „ono“ osinje gnijezdo, posebice u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije a to znači i u BiH, koje retorički grmi o demokraciji ali pritom prešućuje komunističke zločine. Konjuktura medija, političkih (stranačkih) organizacija i intelektualnih krugova(čast iznimkama) na prostoru ex- Jugoslavije u znatnoj mjeri je takva da se njegovanjem šutnje o komunističkim zločinima pokazuje odraz komunističkog mentaliteta, a ne svježina novih vremena koja bi se trebala distancirati od zloćudnosti te ideologije čije naslijeđe, kako reče Hrvatska predsjednica, „odbacuje sav demokratski svijet“.
Prikladnim se čini navesti i primjere iz civiliziranog svijeta koji ilustriraju suprotnost komunizmu i ne prešućuju zločine te ideologije.
Kako je nedavno objevljena Njemačka je izdvojila 100 milijuna eura za finaciranje proučavanja i raskrinkavanja zlodjela Stasia, Tajne službe bivše Istočne Njemačke iz vremena komunističke vladavine u nekadašnjem DDR-u.
U Washingtonu je 2007. godine podignut Spomenik kao znak sjećanja na 100 milijuna ljudskih žrtava ubjenih u socijalističkim i komunističkim režimima tijekom 20. stoljeća. U Pragu je 2002. godine otvoren Spomenik žrtvama komunizma stradalih u razdoblju od 1948. do 1989. godine, dakle nakon Drugog svjetskog rata. Na tom je spomeniku utisnut sljedeći natpis: „Spomenik žrtvama komunizma je posvećen svim žrtvama-ne samo onima koje su bile zatvorene ili pogubljene, nego i onima čiji su životi uništeni od strane totalitarne diktature“.
Vlada Sjedinjenih Američkih Država je 1950. godine osnovala Radio Slobodnu Europu (Radio Free Europe) sa sjedištem u Muinchenu čiji su programi bili namijenjeni svestranijem informiranju publike u zemljama Istočne Europe i tadašnjeg Sovjetskog Saveza u kojima su komunističke vlasti bile nametnule strogu medijsku cenzuru dopuštajući objavljivanje samo onih informacija i stajališta koji idu u prilog komunistima. Po mnogim mišljenjima Radio Slobodna Europa, koja se 1976. godine spojila sa sličnom medijskom kućom Radio Sloboda (Radio Liberty), dala je golem doprinos u svrgavanju komunističkih režima u Istočnoj Europi.
Završetkom hladnoratovske ere i propadanjaem komunizma redakcija Radio Slobodna Europa/Radio Sloboda se 1995. godine premjestila u Prag, što ima snažnu ne samo simboličku nego i geopolitičku poruku jer taj medij od tada funkcionira na tlu nekadašnjeg komunističkog carstva kojim se upravljalo iz Moskve.
Varšavski pakt, koji je nakon Drugog svjetskog rata okupljao pod okriljem bivšeg Sovjetskog Saveza zemlje s komunističkim režimima, pretvorio se u geopolitičku (osobnu) grešku Zapada. Drukčije rečeno, komunizam nije donio Istočnoj Europi oslobođenje nego se pretvorio u instrumentariji nove okupatorske sile koja je gušila demokraciju i nacionalne identitete.
U zemljama Istočne Europe pod krinkom antifašizma nametnule su se i razvile komunističke diktature koje su prakticirale „masovne likvidacije i progone, oduzimanje imovine i druge prisilne mjere protiv proglašenih 'narodnih neprijatelja'“. Tumačiti rasprostranjenu morbindnu narav komunizma tek kao, tobožnje, pojedinačne incidente znači(ne)namjerno sudjelovati u proizvodnji alibija za ideološki sustav koji je tijekom 20. stoljeća u smrt poslao 100 milijuna ljudi.
Takva tumačenja nemaju potencijale humanosti jer se prikrivanjem zločina pridonosi njegovoj amnestiji.
Potraga za istinom izdaje nalog da se o zločinima komunizma govori ambicioznije i smjelije no što je to bio slučaj do sada. U protivnom, ostaješ nespreman za susret s plemenitošću.
I da ne bude zabune: antifašizam-apsolutna da, komunizam-apsolutno ne.
Za GIP piše: Pejo Gašparević
22. lipnja 2015{jathumbnail off}