21
Mon, Sep

Pejo Gašparević
Typography

pejo gasparevic predavanje 330 228Naš suradnik Pejo Gašparević nedavno je (9. rujna 2014.) dao intervju za ugledni sarajevski portal Vijesti.ba u kojem je iznio svoja promišljanja o sljedećim izborima u BiH koji će se održati u listopadu ove godine. Ovaj intervju je realiziran na zamolbu uredništva portala Vijesti.ba te je objavljen u lingvističkoj obradi tog portala na bosanskom jeziku.

SARAJEVO - Predizborno stanje u BiH traje cijelo razdoblje između dvaju izbora, ono se samo pojačava par mjeseci uoči datuma za kada su zakazani izbori. Tako će biti i ovog puta. Moja poruka za sljedeće izbore je pomalo ponizna: Ne čini drugom ono što ne želiš da drugi čine tebi, ističe u razgovoru za Vijesti.ba politički analitičar Pejo Gašparević.

VIJESTI.BA: Čime se BiH može pohvaliti mjesec dana uoči opštih izbora u ovoj zemlji?

GAŠPAREVIĆ: Teško da bi se moglo uprijeti prstom u nešto veliko čime bi se BiH mogla pohvaliti u političkom smislu. No, treba reći da, u stanovitom smislu, predizborno stanje u BiH traje cijelo razdoblje između dvaju izbora, ono se samo pojačava par mjeseci uoči datuma za kada su zakazani izbori. Tako će biti i ovog puta.

Ipak, očekujem novost kad su mediji u pitanju. Čini mi se da će za ove izbore porasti uloga društvenih medija, te da će opadati uloga štampanih medija. Televizija i radio će zbog svoje ekonomičnosti, te zbog svoje naravi ipak zadržati primat u širenju poruka, ali to neće biti u tako superiornoj mjeri kao što je to bio slučaj ranije.

Čini se da će i u BiH sve veću inicijativu u obraćanju publici preuzimati društvene mreže i internet portali. Neke političke stranke su to primijetile, dok pojedine stranke još ne uočavaju važnost novih medija u obraćanju publici pred izbore.

VIJESTI.BA: Analitičari smatraju da će ova izborna kampanja biti jedna od najprljavijih, a sami izbori najneizvjesniji do sada. Kakav je Vaš stav?

GAŠPAREVIĆ: Ovo će biti najprljaviji izbori u BiH, jer će biti održani nakon što je utemeljena platforma u prošlim izborima, kojom je poništena većinska glasačka volja Hrvata. Ovog puta će vjerovatno stranke sa hrvatskim predznakom uložiti dodante napore da se nametnu u što svećem broju publici za koju smatraju da je njihova.

Izbori u Bih biće održani u zanimljivom regionalnom i globalnom kontekstu. To će biti prvi izbori nakon što je Hrvatska ušla u članstvo EU. To nije nevažno, jer BiH na taj način direktno graniči sa Unijom. To će imati odraza i na izbore u BiH, posebno među Hrvatima u BiH, koji jednim okom jako detaljno prate šta se dešava u Hrvatskoj. U stanovitoj mjeri političko raspoloženje iz Hrvatske prelijevaće se i na raspoloženje birača u BiH.

U sličnoj situaciji će biti i Bošnjaci. Većina sa simpatijama gleda na politička zbivanja u Turskoj, dok kod Srba u RS te simpatije idu u smjeru Beograda i Rusije. Svi ti elementi uticaće na raspoloženje birača, a ne samo obraćanje domaćih političara.

VIJESTI.BA: Posebno interesantna je izborna utrka za članove Predsjedništva BiH. Postoji čak 17 kandidata.

GAŠPAREVIĆ: Među 17 kandidata, njih 10 su kandidati za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.  Tu treba tražiti najveću političku zanimljivost.  Borba za bošnjačko biračko tijelo biće najuzbudljivija i najdramatičnija.

To ne zanči da i među Hrvatima i Srbima neće biti žestoke političke tučnjave. Biće je, ali ne u tolikoj mjeri, ne na konceptualnim razlikama. U RS teško je naći političku stranku koja bi konceptualno bila drugačija od sadašnje vladajuće strukture. Ne zna se ko se više zauzima za RS. Kod Hrvata je borba ko će se više zauzimati za ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH. Među Bošnjacima je politički razuđena situacija i oni su sada na novom iskušenju.

VIJESTI.BA: Govorite o regionalnom uticaju. Da li i na koji način konkretno Srbija i Hrvatska mogu uticati na izbore u BiH?

GAŠPAREVIĆ: Mogu. Jedan od uslova za dobijanje datuma za početak pretpristupnih pregovora Srbiji je da konsolidira svoje odnose sa Kosovom, što je službeni Beograd i učinio. Primijetili smo da srbijanski premijer Aleksandar Vučić ne poseže baš za izvansrbijanskim teritorijama, barem ne retorički. Za sada je suzdržan. To može biti i taktička igra. Biće jako zanimljivo posmatrati kako će se nova vlast u Srbiji ponašati spram izbora u BiH.

Što se tiče Hrvatske., vidjeli smo da su hrvatski parlamentarci u Evropskom parlamentu pojačali diplomatsku ofanzivu kako bi i Hrvati postali ravnopravni u BiH. Oni sada za tu političku praksu konzumiraju institucije EU.

VIJESTI.BA: Vjerujete li u novi pristup EU prema BiH, te aktivniji angažman SAD u našoj zemlji?

GAŠPAREVIĆ: Dozirano sam sumnjičav prema angažmanu EU u BiH. Prvenstveno primjećujem pojačani diplomatski politički angažman Njemačke na Balkanu, pa samim tim i u BiH. U tom kontekstu, ne treba zaboraviti da je njemačka kancelarka Angela Merkel nedavno bila domaćin državnim gostima iz šest zemalja Zapadnog Balkana. Domaćin nije bila EU, nije se išlo u Brisel, nego u Berlin.

Smatram da je u ovom trenutku važnije za BiH kako se drži službeni Berlin nego Brisel. Brisel je diplomatski hibridna sredina koja nema tradiciju rješavanja problema. Može biti retoričkih raskošnih izjava, ali institucionalno, EU za sada nema kapaciteta da bitnije utiče na procese u BiH. To može činiti u duestu sa SAD-om.

S druge strane, SAD su preokupirane drugim svjetskim žarištima (Sirija, Irak, Ukrajina). Imajući sve ovo u vidu, ne očekujem spektakularne pomake, osim vidljivo pojačanog diplomatskog angažmana Njemačke.

VIJESTI.BA: Pomenuli smo SAD. Predsjednik RS Milorad Dodik je, gostujući u jednoj srbijanskoj tv emisiji, izjavio da su američki lobisti tražili od njega novac da se RS otcijepi od BiH. Možete li prokomentarisati ove navode?

GAŠPAREVIĆ: Važan je vremenski kontekst u kojem Dodik to govori. To izjavljuje u situaciji kada se zahlađuju odnosi SAD i Rusije zbog krize u Ukrajini. Očito da Dodik koristi ruska diplomatska jedra da otvorenije govori o stvarima o kojima je ranije ćutao.  

Ipak, ukoliko je ta priča tačna, ona nadilazi važnost Milorada Dodika, nadilazi bh. zamršenosti, rekao bih da je to globalni međunarodni problem. Ukoliko su tačne tvrdnje Milorada Dodika, time bi se trebale pozabaviti međunarodne institucije, UN, EU. Ako su tvrdnje tačne, mora se ustanoviti ko je u svemu tome sudjelovao, jer je nemoguće da se događalo bez važnih međunarodnih učesnika i diplomata.

VIJESTI.BA: Šta poručujete građanima BiH uoči izbora? U BiH bilježi se veliki broj apstinenata, je li to dobro rješenja?

GAŠPAREVIĆ: Apstinencija u principu nikada nije dobra. Što manje birača izađe, vlast će imati manji legitimitet i obrnuto.

Moja poruka za sljedeće izbore je pomalo ponizna: Ne čini drugom ono što ne želiš da drugi čine tebi.

Razgovarala: Nevena Šarenac, izvor vijeti.ba