Rimokatoličko hodočasničko odredište Međugorje razvija se u kvasac kršćanstva planetarnih razmjera. Posjeta posebnog izaslanika pape Franje za Međugorje, poljskog nadbiskupa Henryka Hosera Bosni i Hercegovini u travnju Gospodnje 2017. godine to je hercegovačko mjesto ponovno stavila u središte ne samo javnosti u BiH i Hrvatske , nego je na poseban način zadobilo globalnu važnost za kršćanski, zapravo katolički svijet.
Piše: Pejo Gašparević
Takvo podizanje važnosti Međugorja očituje se u sljedećoj rečenici nadbiskupa Hosera izgovorenoj u Međugorju: “Dragi prijatelji, vi biste trebali biti nositelji radosne vijesti i možete reći cijelome svijetu da se u Međugorju ponovno nalazi svjetlo. Potrebne su nam te točke svjetla jer svijet upada u tamu.”
Raščlambom ove rečenice vidljivo je kako se u svijetu koji "upada u tamu" Međugorje pozicionira kao mjesto u kojem se "nalazi svjetlo" za taj i takav "cijeli" svijet. Drukčije rečeno, dosadašnjih 36 godina događanja u Međugorju svojim pastoralnim učincima nadilaze unutarcrkvena (ne)suglasja i bez obzira na (ne)priznavanje Gospina ukazanja fenomen Međugorja uzdiže se na rang misije od međunarodnog civilizacijskog značaja.
Prestižnu ulogu Međugorja među marijanskim svetištima nadbiskup Hoser je dodatno naglasio u sadržajnom intervju za portal Bitno.net u kojem je, između ostalog, rekao: "Bio sam u marijanskim svetiš
tima-poput Lurda, Fatime ili Kibeha, svetišta u Africi. Ovdje u Međugorju taj fenomen ispovijedi je ipak najsnažniji."
Lurd i Fatima su dobro znana europska marijanska svetišta u Francuskoj i Portugalu a svetište Kibeho je u Ruandi i to je prva zemlja u Africi u kojoj se ukazivala Gospa.
Nadbiskup Hoser, ističući kako je "fenomen ispovijedi" u Međugorju snažniji no u Lurdu, Fatimi i Kibehu, udjeljuje golem kompliment Međugorju. Pri tomu posebni izaslanik pape Franje, jasno naglašava kako je Međugorje "jedno od najvažnijih mjesta Marijina kulta u svijetu." Takvo svjetsko dimenzioniranje Međugorja znak je nove dinamike u katoličkom svijetu pošto je zamisao obznanjena u okolnostima jačanja pravoslavlja u Rusiji s prepoznatljivim geopolitičkim aranžmanima na jugoistoku Europe, te u okolnostima ekspanzionizma političkog islama na duhovno-vjernički inferiornu Europu koja oklijeva vratiti se svojim kršćanskim korijenima.
Posebni Papin izaslanik odašilje sugestivne poruke prilikom kontekstualizacije Međugorja. Evo citata njegovog promišljanja: "Važan je i kontekst samog Međugorja.
Ono se nalazi u dijelu Europe koji je multietničan, u kojem dolazi i do preplitanja katolika i pravoslavnih. Ne samo to nego je tu kršćanstvo u kontaktu s islamom. Kraj u kojem uvijek, da tako kažem 'kuha' i gdje postoji puno netrpeljivosti što smo vidjeli u nedavnom ratu. I onda se na takvom mjestu pojavi poruka mira. Pa zar nije upravo u Sarajevu započeo Prvi svjetski rat koji je odnio na milijune života? Mislim da je ovo mjesto znakovito, ako govorimo o štovanju kršćanskog Boga i njegovoj nazočnosti u povijesti," rekao je nadbiskup Hoser.
Dijagnosticirajući kako je Međugorje smješteno u dijelu Europe u kojem uvijek "kuha", i gdje se prepliću katoličanstvo i pravoslavlje i gdje je kršćanstvo u kontaktu s islamom, nadbiskup Hoser je, čini se, posebice naglasio ulogu Međugorja u perspektivi kršćanstva jugoistočnom dijelu našeg kontinenta.
Može se zaključiti kako poruke posebnog izaslanika pape Franje nadbiskupa Hosera imaju potencijal globalnosti u sagledavanju perspektiva Međugorja, ali one istodobno nude i shvaćanje adresirano na (ne)prilike u BiH. Jer, obespravljivanjem Hrvata u BiH ne sakati se samo nacionalan supstanca tog naroda nego se osakaćuje i katoličanstvo.
Pojačani vjerski naboji ne samo na jugoistoku Europe, nego i diljem svijeta, traže osposobljavanje i kršćanstva za plovidbu za plovidbu kroz nove i valove našeg uzburkanog doba. Prekomjerno liberalizirana Europa je stroj za proizvodnju razduhovljenog kontinenta. Razduhovljenost je bolest koja smanjuje imunitet onoga tko je njome zaražen.
Za Posavcinu.org piše Pejo Gašparević
11. travnja 2017.