Papa Franjo nastoji kršćanima udahnuti novi polet u prevladavanju poteškoća našeg doba. Takvom bi se ocjenom mogao sažeti boravak Pape Franje u Brazilu gdje je sudjelovao na 28. Svjetskom danu mladih održanog na temu „Pođite i učinite mojim učenicima sve narode“.
Piše: Pejo Gašparević
Već u toj tematskoj poruci, kojom se zapravo citira Isusov poziv svojim sljedbencima „Pođite i učinite mojim učenicima sve narode“, sadržana je mobilizirajuća ambicija Svjetskog dana mladih u Brazilu da kršćanske vrijednote zagrle „sve narode“.
Upravo na tom mobilizirajućem tragu odzvanjaju i brazilske poruke Pape Franje. Sveti je Otac na molitvenom bdijenju na Copacabani pred više od dva milijuna mladih rekao sljedeće: „“Molim vas, ne govorite da su drugi protagonisti promjena. Vi ste ti koji imaju budućnost. Preko vas budućnost ulazi u svijet. I vas molim da budete protagonisti te promjene. Nastavite pobjeđivati bezvoljnost i pružati kršćanski odgovor na društvena i politička pitanja“.
Ključnim se čine P apine riječi odaslane mladima da nastave „pružati kršćanski odgovor na politička pitanja“. Zagovaranjem „kršćanskog odgovora“ na politička pitanja cilja se u srž problema naše epohe koja je, posebice u zapadnom svijetu a nadasve na europskom kontinentu, zahvaćena prekomjernim sekularizmom, razduhovljavanjem, to jest dekristijanizacijom. Istiskivači kršćanskih vrijednota nastoje pod zavodljivom etiketom „liberalizma“ i „novog svjetskog poretka“ ustoličiti novac kao tobože novo božanstvo.
Naš planet je u rukama sila tržišta. Arhitekti takvih orijentacija najradije bi marginalizirali kršćanstvo i učinili ga tek promatračem a ne i sudionikom u rješavanju nagomilanih svjetskih zamršenosti. Čini se kako upravo poziv Papa Franje mladima na „pružanje kršćanskog odgovora na društvena i politička pitanja“ predstavlja i reakciju na pokušaje da se kršćanske vrijednosti maknu iz središta ljudske povijesti.
Drukčije rečeno, mladi su ti koji trebaju čvršće preuzeti zastavu protivljenja pokušajima da se neutraliziraju kršćanske vrijednosti. Papa Franjo upravo mladima namjenjuje ulogu „protagonista promjena“ u svijetu koji je zaražen virusom dehumanizacije i razduhovljenja.
Treba primjetiti kako Papin poziv na pružanje „kršćanskog odgovora na politička pitanja“ dolazi u vrijeme burnih previranja u islamskom svijetu zahvaćenog „arapskim proljećem“ a u kojima protagonisti političkog islama žele preuzeti dominantnu ulogu. „Arapsko proljeće“ svjedoči i o novom valu političkog dinamizma u tom dijelu svijeta naslonjenog na islamske vrijednosti. Regeneracija islama posljedično proizvodi i revitalizaciju kršćanstva. U tom kontekstu razumljivim se čini i podsjećanje na brazilskoj Cobacabani Pape Franje na sv. Franju Asiškog koji je, čuvši glas Raspetoga da ide i popravi njegovu Crkvu, shvatio da se ne radi o gradnji materijalne građevine, nego o „stavljanju u službu Crkve, ljubeći je i radeći kako bi se u njoj uvijek sve više odražavalo lice Kristovo“.
Takvim podsjećanjem, zapravo, obznanjuje se da u ovovremenoj Crkvi postoji kvar kojeg je, kao i u vrijeme sv. Franje Asiškoga, nužno popravljati. Posljednjeg dana jednotjednog boravka u Brazilu Papa Franjo je, osvrćući se na one koji napuštaju Crkvu produbio svoje razmatranje stanja u Crkvi istaknuvši kako se ona „možda čini previše hladnom, možda previše autoreferencijalnom, možda previše zatočena u vlastite stroge jezike“. Pri tomu je Papa Franjo dometnuo: „Trebamo Crkvu koja zna zapodjenuti dijalog s tim učenicima, koji, bježeći iz Jeruzalema, besciljno lutaju, sami, s vlastitim razočarenjem, razočaranošću kršćanstvom koje smtraju besplodnim, nesposobnim dati smisao“.
Čini se kako Papa Franjo kršćanstvo želi napajati izvornim vrijednostima, a Crkvi proširivati horizonte. To se može smatrati otključavanjem zatomljenih potencijala.
Za Posavinu.org piše Pejo Gašparević
29. 07. 2013.