20
Mon, Jan

Pejo Gašparević
Typography

pejo gasparevic gipZašto se nedavna odluka Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Republike Hrvatske, kojom se Kukuriku koaliciji zabranjuje sudjelovanje  pod tim  nazivom na parlamentarnim izborima u prosincu ove godinje, ima smatrati zanimljivom za prilike u BiH? 

Odgovor nije kompliciran – zato što se u Hrvatskoj takva odluka poštuje,  a u BiH ne prihvaća  odluka Središnjeg izbornog povjerenstva kojom se izbor vlasti Federacije BiH  proglašava nezakonitim.


Kukuriku koalcija okuplja u Hrvatskoj stranke lijevog centra: SDP (Socijaldemokratska partija), HNS (Hrvatska narodna stranka),  HSU (Hrvatska stranka umirovljenika) i IDS (Istarski demokratski sabor). Državno izborno povjerenstvo je upozorilo kako je riječ o koalicijskom  nazivu “koji ne predstavlja puni naziv političkih stranaka niti kraticu tog naziva”.


“Skraćeni naziv političkih stranaka može proizaći samo iz njihovih punih, odnosno skraćenih naziva, kako su upisani u Registar političkih stranaka u skladu sa Zakonom o političkim strankama”, obrazložilo je Državno izborno povjerenstvo svoju odluku o zabrani  sudjelovanja Kukuriku koalcije pod tim nazivom  na izborima.
Predsjednik SDP i neformalni vođa Kukuriku koalcije Zoran Milanović  uopće se nije suprostavljao odluci Državnog izbornog povjerenstva kojom se se onemogućava  sudjelovanje na izborima pod tim, kako se ispostavilo,  nezakonitim  nazivom.


"Izborno povjerenstvo je reklo svoje stajalište, protumačili su zakon i to je tako. Mi ćemo to poštivati", rekao je Milanović.

No, odluka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, kojom se u ožujku ove godine  nezakonitim proglašava izbor vlasti Federacije BiH, doživjela je posve drukčiju sudbinu. Nužnim se čini precizno podsjetiti na odluku Središnjeg izbornog povjerenstva od 24. ožujka ove godine a koja glasi: “Naša druga odluka je da se poništava izbor predsjednika (Živka Budimira) i dva dopredsjednika Federacije BiH (Svetozara Pudarića i Mirsada Kebe) jer smo utvrdili da ovaj izbor u Parlamentu FBiH nije proveden sukladno izbornom zakonu BiH”.


Takvu odluku Središnjeg izbornog povjerenstva BiH odbacila je koalicija “platformaških” stranaka okupljenih oko SDP-a.  Nezgrapno se umiješala i  međunarodna zajednica u liku Visokog predstavnika Valentina Inzka koji je suspendirao odluku Središnjeg izbornog povjerenstva.

Dakle, s jedne strane odluku Državnog izbornog povjersntva RH, kojom se nezakonitim proglašava naziv Kukuriku koalcija, bespogovorno prihvaća upravo vodstvo te SDP-ove  koalcije. S druge strane u BiH,  SDP-ova kolacija odbacuje odluku Središnjeg izbornog povjerenstva kojom se nazekonitim proglašava način formiranja “platformaške” vlasti  Federacije, a Međunarodna zajednica čak stavlja i izvan snage takvu odluku Središnjeg izbornog povjerenstva. Posve je indikativno da upravo SDP BiH i Ured Visokog predstavnika (OHR),  koji se  gromoglasno zauzimaju za državnu  opstojnost BiH, istodobno ne prihvaćaju odluku jedne tako važne državne institucije kao što je Središnje izborno povjerenstvo.

Takav “SDPovskoplatformaški” i “OHRovskomeđunarodni” paradoks proizvodi nove količine političke kaotičnosti u BiH jer se njime  poništava većinska glasačka volja Hrvata i podriva ideja BiH u čijim temeljima je ravnopravnost tri naroda.

Stoga, nije netočno ako se kaže  da je aktualnim neprihvatljivim  nemirima na nogometnim stadionima u BiH  (ne) izravno kumovao i ambijent kojeg produciraju politička nesuglasja.

Genetsko porijeklo stadionskih izgreda u BiH treba tražiti u uzavrelom političkom loncu.  Poništavanjem većinske glasačke volje jednog naroda (hrvatskog) razbuktava se nalagoda u tom narodu, a istodobno se se širi osjećaj dominacije onih (čitaj bošnjačkih političkih struktura) koji nameću uzurpaciju izbornih rezultata. Projiciranjem  političkog mentaliteta, kojim se pokušava oživjeti begovsko upravljanje Bosnom Hercegovinom,  unazađuje se obnova međunacionalnog povjerenja.


“Platformaška” vlast Federacije BiH u proteklih je nešto više od pola godine postojanja   ponudila samo veliku iluziju  i  – ništa više.

Za Posavinu piše: Pejo Gašparević