07
Fri, Aug

Pejo Gašparević
Typography

radio deutsche welleUgledni mediji sve više traže stajališta našeg suradnika i analitičara Peje Gašparevića koji je jučer 20.03.2013. gostovao u programu Radio Deutsche Welle te smo našim čitateljima odlučili prenijeti prilog tog uglednog medija u cijelosti.

Odluku Vijeće ministara EU da za godinu produži mogućnost sankcioniranja bh. političara, koji "rade protiv Daytonskog sporazuma, integriteta i suvereniteta BiH" analitičari smatraju „pokušajem umirivanja savjesti EU“.

Glasnogovornica Delegacije i specijalnog predstavnika EU u BiH Petera Sorensena, Jamila Milović Halilović, za Deutsche Welle kaže kako su najnovije „restriktivne mjere dio širokog i uravnoteženog seta istrumenata u cilju povećanja poticaja koje EU pruža Bosni i Hercegovini“.
„U tome kontekstu EU je u potpunosti odlučna podržati Daytonski , odnosno Pariški mirovni sporazum, i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine . U tom pogledu dosljedno prati situaciju na terenu kroz osnaženo prisustvo Europske unije“, izjavila je Halilović.

Što podrazumjevaju sankcije?
Prijetnje sankcijama bh. političarima
Bosanskohercegovačkom političaru protiv kojeg bi se eventualno primijenile „restriktivne mjere“ bila bi zamrznuta imovina, ako je posjeduju unutar EU, poput nekretnina, gotovine, čekova, depozita u bankama, udjela u vlasništvu u nekoj tvrtki u EU i slično, bio bi mu zabranjen ulazak u EU i onemogućen susret s dužnosnicima Unije.

Sankcioniranje političara, za kojeg se ocijeni da „radi protiv provedbe Daytonskom sporazuma, teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH“ kako saznajemo, može predložiti svaka od zemalja članica EU, na osnovu izvještaja specijalnog predstavnika EU u BiH Petera Sorensena, uključujući i buduću članicu-Hrvatsku.

Politički analitičar Pejo Gašparević ne isključuje mogućnost da EU počne sankcionirati bh. političare, ali ističe kako to ne bi bila nikakva kvalitativna novost.

„Nakon rata, nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, nagledali smo se niza sankcija, smjenjivanja političara, blokiranja imovine i,.. što je to proizvelo? Ništa pozitivnog u BiH, samo se kriza produbljavala“, zaključuje Gašparević. Pojašnjava, kako ne misli da političku neozbiljnost treba ravnodušno promatrati, nego da sankcije kao alat nisu dovoljne da se pronađe pravičnije rješenje za BiH.

Kazaz: „Vječno nedostupna šargarepa“

Prof. dr Enver Kazaz prijetnje sankcijama vidi, pak, kao licemjerstvo Europske unije, koja svoju moć koristi „na principu šargarepe i zeca, koji treba da se navikne na to da će mu ta šargarepa vječno biti nedostupna“.

„Licemjerstvo je sadržano u tome da Europska unija ima ključ za rješenje problema u BiH, a pri tom nikad nije prihvatila odgovornost za upotrebu tog ključa. Neka ga onda daju bosanskohercegovačkim političkim elitama i onda mogu govoriti i o sankcijama i o svemu drugom. Dok god je ključ u njihovim rukama i dok god smo u poziciji protektorata oni će biti neoliberalne licemjerne političke kreature, oštar je prof. dr. Kazaz.

Gašparević: „Sankcije nisu lijek“

Gašparević, međutim, primjećuje kako je ključni problem u BiH - a on se ne može riješiti sankcijama - strukturalne naravi.

„ Dvoentitetski ustroj za tri naroda u BiH proizvodi iz godine u godinu sve veću krizu i to će se nastaviti bez obzira na eventualne sankcije. Ja možebitne sankcije EU, jednostavno, ne vidim kao lijek za rješenje krize u BiH“, kaže Gašparević.

Prijetnje sankcijama, po mišljenju našeg sugovornika, samo su „pokušaj Europske unije da smiri vlastitu savjest jer ne poduzima ništa na uklanjanju nepravičnog ustroja BiH.

Autor: Milan Šutalo

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

Preuzeto s DW