17
Fri, Jan

Pejo Gašparević
Typography

Hoće li se manji bosanskohercegovački entitet Republika Srpska (RS) pretvoriti u "Balkanski Krim?" Ozračjem  koje se stvara najavama vlasti Republike Srpske da će se 25. rujna ove godine održati referendum na kojem će se građani izjašnjavati o tomu podržavaju li da se 9. siječnja obilježava i slavi kao Dan RS-a,  producira se upravo takvo pitanje.

Piše: Pejo Gašparević

Protivnici ovog referenduma uporište svojih sumnji u njegove pozadinske namjere pronalaze u Deklaraciji  "Republika Srpska - slobodna i samostalna budućnost i odgovornost", koju je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika donio na svojem saboru u travnju prošle godine. U toj se Deklaraciji, između ostalog, navodi: "Ukoliko do kraja 2017. godine ne bude vidljivih procesa i mjerljivih rezultata uspostavljanja pozicija Republike Srpske u skladu s aneksom 4.  Daytonsog sporazuma, Narodna skupština Republike Srpske treba u tijeku 2018. godine raspisati  referendum o samostalnom statusu Republike Srpske."

referendum rs

Ambicija za "samostalnošću"  Republike Srpske u ovoj se Deklaraciji dodatno  pojačava najavom "razdruživanja" koja se očituje u sljedećoj rečenici: "Na osnovu rezultata referenduma, organi vlasti Republike Srpske shodno ulozi strane utvrđene Aneksom 4.  Daytonskog mirovnog sporazuma, Federaciji BiH predložit će mirno razdruživanje i obostrano istovremeno priznanje."

U ovako izraženoj težnji za "samostalnošću" RS-a  i "razdruživanjem" tog entiteta prepoznaje se dugoročnija projekcija odcjepljenja Republike  Srpske od BiH, a predstojeći referendum o izjašnjavanju za uvođenje Dana Republike Srpske, koji je zakazan za 25. rujna ove godine, trebao bi poslužiti kao uvertira tom referendumu 2018. godine.

Takvo sagledavanje referendumskih ambicija  trasira putanju tezi kako se na Balkanskoj  pozornici  trenutačno odvija zamršena geopolitička  igra koja, pojednostavljeno rečeno, sliči Ukrajinskoj krizi u kojoj je Krim otrgnut od te zemlje i pripojen Rusiji. Zapadne su se sile protivile odvajanju Krima od Ukrajine ali službena Moskva nije marila za Zapadno nezadovoljstvo i uključila je Krim u Ruski državni teritorij.

Najmoćnije zapadne zemlje i Turska, okupljene u Vijeću za provedbu mira u Bosni i Hercegovini (PIC) nedavno su se također usprotivile i održavanju referenduma u Republici Srpskoj u vezi Dana RS-a, ali Rusija  nije prihvatila takav zaključak Upravnog odbora PIC-a. To znači kako u vezi referenduma u RS-u svjedočimo otvorenom geopolitičkom nadmetanju između zagovornika Zapadne euroatlanske (čitaj NATO-ove)  sfere utjecaja i zagovornika Istočne euroazijske (čitaj Ruske) sfere utjecaja. Drukčije rečeno, najavljeni referendum u RS-u pokazuje kako su Bosna i Hercegova i uopće Balkan  poligon za ostvarenje utjecaja  najmoćnijih svjetskih sila.

Ishod aktualnih proturječnosti  glede najavljenog referenduma u RS-u pružit će  informaciju  tko u sadašnjim  uzburkanim okolnostima ima geopolitički primat u BiH i na Balkanu.

Ukoliko se referendum održi 25. rujna kao što  (za sada nepopustljivo)  najavljuje predsjednik RS-a Milorad Dodik, onda će se to moći iščitavati kao, metaforički rečeno, Ruski geopolitički zgoditak zabijen Zapadu.
 
U protivnom, ako vlasti RS-a budu primorane otkazati taj  referendum, onda će se to moći iščitavati kao, metaforički rečeno, Zapadni geopolitički zgoditak zabijen Rusiji. Ali,  svaki od ova dva ishoda generirat će, na svoj način, procese sa mnoštvom potencijalnih smjerova.

Primjerice, održavanje referenduma moglo bi izazvati  robusniji odgovor Zapada i uklanjanje kreatora referendumskih ambicija sa političke scene te snažnije pritiskanje  Srbije na  ubrzanije priklanjanje euroatlantskim  integracijama i njeno distanciranje od Ruskih geopolitičkih pretenzija na Balkanu.

No, s druge strane otkazivanje referenduma u RS-u moglo bi izazvati revolt Rusije i potaknuti je na snažnije geopolitičko svojatanje Srbije i Republike Srpske.

Ne treba zanemariti niti činjenicu kako u utrobama geopolitičkih sila postoje i oni koji se ne bi protivili  novom žešćem konfliktu na Balkanu koji bi eventualno iznjedrio i nove teritorijalno-državne aranžmane u tom dijelu svijeta.

No, pri tomu ne treba izgubiti iz vida kako bi eventualno rasplamsavanje napetosti na Balkanu moglo pogodovati obnavljanju migrantskih ruta sa Bliskog istoka prema Europi jer bi u  balkanskom metežu bilo teže kontrolirati to područje od nadiranja valova migranata.

Izvjesnim se čini kako ulazimo u razdoblje pojačanih (geo)političkih uzbuđenja u BiH i na Balkanu.

Pejo Gašparević
4. rujna 2016.