ZAGREB, 15. rujna 2011. U ovome trenutku nema izgleda da se u Bosni i Hercegovini za Hrvate stvori treći entitet niti da se održi tzv. Dayton 2, ali Hrvati mogu popraviti svoj položaj ako postignu konsenzus o tome što žele, rečeno je u četvrtak na okruglome stolu o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Da bi se u BiH ostvario treći, hrvatski entitet, nužno je zadovoljiti tri uvjeta: dobiti suglasnost međunarodne zajednice, dobiti suglasnost drugih dvaju naroda i ostvariti konsenzus o tome koji će prostori ući u taj entitet, rečeno je u četvrtak na skupu o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini što je održan u Zagrebu.
Nijedan od tih uvjeta nije ostvariv, rekao je Krešimir Zubak, bivši prvi predsjednik Federacije BiH i bivši član predsjedništva BiH.
Zato je nerealno očekivati treći entitet, ali "promjene su moguće, kroz postojeću matricu, jačanjem institucija države, mijenjanjem obaju entiteta i pravno i organizacijski. Ta rješenja treba tražiti demokratskim putem i demokratskim sredstvima", rekao je na skupu koji su pozdravili i hrvatska premijerka Jadranka Kosor te izaslanica predsjednika Ive Josipovića Romana Vlahutin.
Kosor je naglasila kako će Hrvatska i dalje podupirati Hrvate u BiH što joj je "ustavna i moralna obveza".
Zubak je rekao kako je za promjenu nužno da "izađemo u što većem broju na izbore".
"Stalno pada broj zastupnika iz hrvatskog naroda od općina do kantona i entiteta", rekao je Zubak i dodao kako je ljudi u Hrvatskoj ne smiju strahovati "hoće li izlaskom na izbore i pribavljanjem osobne iskaznice u BiH izgubiti neka prava u Hrvatskoj".
Nažalost, samo je tako moguće, ali to ne znači da je nemoguće", rekao je. "Trebamo konsenzus o tome u kojem pravcu treba ići. Zato bi ovakav skup trebalo organizirati i u BiH", rekao je.
Glavni uzrok neravnopravnosti Hrvata u BiH jest postojanje Republike Srpske na 49 posto teritorija, rekao je.
Nema izgleda da se Sjedinjene Države u ovome trenutku odluče na neku akciju da bi se postigao Dayton 2, rekao je nekadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić, uz Zubaka izravni sudionik daytonskih pregovora. One su angažirane u Afganistanu, Iraku i Libiji. Hrvati moraju imati svoju jasnu politiku i jasno definirati čime su ugroženi. Onda će i Hrvatska moći definirati politiku, zasad se može samo složiti da su Hrvati ugroženi. Diplomacija mora pomoću međunarodnih kontakata pomoći da se nađe pravedno rješenje u BiH, a nužno je snažnije uključiti SAD, rekao je. Ako je ta politika dobro definirana, onda i Hrvatska ima legitimno pravo pomagati", rekao je. Hrvatska dugo nije imala politiku o BiH, tek su premijerka Jadranka Kosor i predsjednik Ivo Josipović to promijenili", svojim zajedničkim izjavama.
Po riječima Mate Granića, bez obzira na mane Daytona, ovo nije daytonska BiH, zajednica ravnopravnih naroda. "Popušta se bošnjačkoj majorizaciji Hrvata, a to iskorištava (predsjednik Republike Srpske Milodrad) Dodik".
Okrugli stol Položaj hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini - stanje i perspektive, organizirala je udruga bosanskih Hrvata Prsten. Na skupu je prikazan i film "Dayton 2?" autora i producenata Darka Dodiga i Peje Gašparevića.
Gašparević je rekao kako se na snimanje filma odlučio jer je "pomirba sa sudbinom, s jednim groznim državnim uređenjem, možda i gora od samog Daytonskoga sporazuma". Sjetimo se Dantea, rekao je. "U trenucima velikih društvenih previranja, miriti se sa sudbinom znači zaslužiti pakao. Meni se ne ide u pakao" rekao je i opisao sadašnju situaciju posljedicom "i opće apatije međunarodne zajednice i pasivnosti Zagreba".
Redakcijsko izvješće