Je li na pomolu stvaranje Njemačke interesne sfere na europskom kontinentu? Potvrdan odgovor se može smatrati točnim, jer minuli dvodnevni summit NATO-a u velškom gradu Newportu(4. i 5. rujna) ponudio je upravo takav razvoj događaja.
Piše: Pejo Gašparević
Na tom je summitu ustoličena nova NATO-ova inicijativa Koncept vodećih nacija u kojoj se, kako je pojašnjeno, grupiranjem zemalja nastoji osigurati povećanje spososbnosti Saveza. Upravo je Njemačkoj, u sklopu takvog Koncepta, dodijeljena uloga jedne od vodećih nacija. Po vodstvom Njemačke ministri devet zemalja članica NATO-a, na summitu u Velsu, potpisalo su zajedničko pismo (Joint Letter) o multinacionalnoj suradnji u okviru NATO-ove inicijative Koncepta vodećih nacija ( FNC-Framework Nations Concept). Radi se o ministrima obrane: Hrvatske, Češke Republike, Mađarske, Poljske, Belgije, Danske, Luksemburga, Nizozemske i Norveške, a potpisivanjem Zajedničkog pisma, koje se upućuje Glavnom tajniku NATO-a, kako je priopćeno iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske (MIORH), ova je grupa i formalno uspostavljena.
Koncept vodećih nacija, kako je pojašnjeno, počiva na ideji grupiranja država oko jedne vodeće nacije koja pruža okvir za suradnju te koordinira razvoj obrambenih sposobnosti kroz srednjoročno i dugoročno razdoblje. Suradnja na izgradnji sposobnosti temelji se na procesu obrambenog planiranja NATO-a, s fokusom na nedostajuće sposobnosti Saveza. Namjera je, kako je navedeno, da grupiranje država posluži u razvoju sposobnosti zajedničkog uvježbavanja u NATO vodećim operacijama.
Ministar obrane Republike Hrvatske Ante Kotromanović je smatra kako je za Hrvatsku „vrlo dobro“ što je dio novouspostavljene grupe zemalja koje će pod vodstvom Njemačke zajednički razvijati obrambene sposobnosti.
„S devet zemalja razvijat ćemo sposobnosti koje su za nas važne, među njima topničku potporu, medicinske sposobnosti i sposobnosti u atomsko-biološko-kemijskoj suradnji“, rekao je Kotromanović.
Sagledavanjem pojašnjenja u vezi s novom NATO-ovom praksom, to jest Konceptom vodećih nacija u sklopu koje je utemeljena i grupa zemalja pod dirigentskom palicom Njemačke, primjećuje se da se na summitu NATO-a u Newportu kojeg mnogi stratezi smatraju povijesnim, Njemačka i formalno prometnula u ključnog vojnog igrača u Europi. Gospodarski uzlet Njemačke već je pretočen u nazaustavljivi porast njezine političke i diplomatske moći, a sada svjedočimo u promicanju germanizma u najvažnijeg vojnog aktera u okviru NATO-a na europskom tlu.
Novoformirana NATO-ova grupacija zemalja predvođena Njemačkom pruža infomaciju kako se na pozornici svijeta i Europe odigrava krupnije geopolitičko preoblikovanje. Čak četiri zemlje novoutemeljene grupacije – Hrvatska, Češka Republika, Mađarska i Poljska bile su do pada Berlinskog zida 1989. godine dio komunističkog sovjetsko-ruskog carstva, te su im jednopartijske komunističke vlasti bile kopije režima u bivšem Sovjetskom savezu (SSSR-u) odakle se na razne načine i upravljalo prilikama u tim zemljama. No, Gospodnje 2014. godine te države se uvrštavaju u Njemačku interesnu sferu. To, ujedno govori kako se Njemačka u 21. stoljeću oslobodila nacističke stigme iz Drugog svjetskog rata, koja ju je pratila do kraja 20 stoljeća, te sada krupnim koracima pojačava svoj globalni politički, diplomatski i vojni utjecaj.
Potrebnim se čini dodatno osvrnuti na Hrvatsku kao članicu skupine zemalja NATO-ovog Koncepta vodećih nacija koju predvodi Njemačka. Hrvatska je, dok je bila u sastavu bivše Jugoslavije, bila dio Pokreta nesvrstanih. No, ulaskom najprije 2009 godine u NATO, zatim 2013. u Europsku uniju, a sada 2014. i u grupaciju NATO-ovih država predvođenih Njemačkom, Hrvatska je nepovratno rekla laku noć nesvrstanosti, a dobro jutro svrstanosti u Zapadni geopolitički horizont. Takvo pozicioniranje Hrvatske od iznimne je važosti za Bosnu i Hercegovinu jer međusobno imaju više od 1.000 kiolmatara granice. Drukčije rečeno Bosna i Hercegovina je fizički naslonjena, bolje rečeno većim dijelom obuhvaćena NATO-ovim prostorom koji je na nedavnom summita Saveza u Velsu uvršten pod vodstvo Njemačke. Taj novonastupajući geopolitički kontekst baca i novo svjetlo na strateške perspektive nedavne konferencije o zapadnom Balkano kojoj je u Berlinu domaćin bila Njemačka kancelarka Angela Merkel. Valja podsjetiti kako je u završnoj izjavi sa te konferencije, između ostalog, navedeno da Njemačka savezna vlada „izričito naglašava svoju opredjeljenost u vezi s europskom perspektivom zapadnog Balkana“.
Duh euruoatlantizma, to jest težnje za članstom u EU i NATO-u, u suprotnosti je sa talozima „političkog jugoslavenstva“ i „titonostalgije“ čiji osebujni politički ali i medijski protagonosti, ne primjećujući što se događa, sami sebe smještaju prošlo svršeno vrijeme. Oni sliče pčelama koje puno zuje malo meda daju.
Za GIP piše Pejo Gašparević
06. rujna 2014.