19
Sun, Jan

Pejo Gašparević
Typography

pejo gasparevic naslovnicaRivalstvo između Europe i Sjedinjenih Američkih Država  u vezi Bosne i Hercegovine vješto koriste Turska i Rusija za pojačavanje svoje uloge.  Materijala  za takvu ocjenu ponudili su najnoviji istupi  moćnika i istaknutih pojedinaca.

Piše: Pejo Gašparević

Njemačka je kancalerka Angela Merkel u Berlinu s Hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem razgovarala i o situaciji u jugoistočnom dijelu Europe te je posebice upozorila na teško stanje u Bosni i Hercegovini. „Hrvatska se trudi izgraditi dobre odnose prema svim svojim susjedima. Mi želimo stabilan razvoj situacije u Bosni i Hercegovini što se međutim pokazuje kao vrlo teško“, rekla je kancelarka Merkel.


Merkelova je  trenutačno najdominantnija politička figura u Europi te se stoga njezino upozorenje  kako se, unatoč želji, uspostava stabilne situacije u BiH „pokazuje kao vrlo teška“ misija, ima smatrati i kao priznavanje europske nemoći.  To znači kako Europa ne posjeduje diplomatsko-političke potencijale kojima bi bila kadra raspetljati političke zamršenosti u vlastitom europskom dvorištu  u kojem se nalazi i BiH.  Takvu europsku političko-diplomatsku invalidnost na poseban način je ilustriralo nedavno medijsko očitovavnje  biskupa banjalučkog mons. Franje Komarice o svojem   sudjelovanju na jednom skupu u Strasborugu u srpnju ove godine. On tvrdi kako su mu je na tom skupu rečeno: „Biskupe, mi znamo da je ovo nakaradno, zato trebamo Dayton staviti ad acta i trebamo europsku konferenciju održati u BiH. Trebamo urediti BiH po europskim normama“.
Biskup Komarica im je, kako podsjeća, uzvratio: „uredite za ime Božje!“ A onda su odgovorili:“Ne daju Amerikanci“. I Amerikanci su, dometnuo je biskup, ljudi i treba im  ukazati da ovo što se ovdje događa nije dobro.  Riječi sudionika skupa u Strasbourgu, na koje se poziva biskup Komatrica,  kako „ne daju Amerikanci“ da se održi europska konferencija u BiH kojom bi se Daytonski sporazum poslao u ropotarnicu povijesti, zapravo, daju odgovor zbog čega je Europa nemoćna u želji da stabilizira stanje u BiH.  Zapravo, Amerikanci su ti koji koče promjene u BiH i kojima odgovara dvoentitetska pat pozicija nametnuta Daytonskim sporazumom, a koja je Hrvate-katolike  u BiH bacila u poziciju zarobljeništva.  Daytonsko udjeljivanje 49 posto teritorija Bosne i Hercegovine Republici Srpskoj može se shvatiti i kao „honorar“ Amerikance pravoslavnom svijetu predvođenog Rusijom a s kojom su Amerikanci deseteljećima bili na „hladnoratovskoj“ nozi.   Daytonskim ucrtavanjem  51 posto teritorija


Bosne i Hercegovine Federaciji BiH, u kojoj su Bošnjaci trostruko brojniji od Hrvata,  čini se, „honoriran“ je  i islamski svijet.
Nesuglasja između Euroljana koji žele eliminirati Daytonski sporazum, i Amerikanaca koji sputavaju takve ambicije za pravičnijim ustrojem Bosne i Hercegovine, čini se, se idu na ruku Turskim i Ruskim tendencijama. To potvrđuje i opetovana potvrda turskog premijera Redžepa Tajipa Erdogana da  je bivši bošnjački vođa Alija Izetbegović ostavio Bosnu i Hercegovinu u amanet (zavjet) Turskoj.


 „U jednom trenutku je  rekao ovako - Bosna je vama u amanet. Ne napuštajte ove prostore“, ustvrdio je turski premijer Erdogan prepričavajući svoj posljednji razgovor sa Izetbegovićem u bolesničkoj sobi sarajevske bolnice.
Ovo Erdoganovo  svjedočenje pruža informaciju kako je  Izetbegović (senior) geopolitčki Bosnu i Hercegovinu  gurao  u naručje Turske, a riječima upućenim turskom premijeru „ne napuštajte ove prostore“   deklarirao se za  reafirmaciju Osmanlijskog imperija.  Dakle, Izetbegović je usmjeravao Bosnu i Hercegovinu ka Istoku a ne ka Zapadu, što se očituje i njegovoj svojedobnoj izjavi – na upit novinara koja mu je knjiga najdraža,  on je odgovorio da je to „Propast Zapada“,  autora Oswalda Spenglera.  Ta je knjiga protkana autorovom tezom o odumiranju zapadne civilizacije, što je očito Izetbegovića (seniora) oduševilo.


Različita gledanja  Europljana i Amerikanaca na situaciju u BiH , čini se, namirisalo je i vodstvo Republike Srpske koje se sve otvorenije okreće u smjeru Rusije, a ne Europe. Primjerice za najnovijeg susreta predsjednika RS-a Milorada Dodika i veleposlanika Ruske Federacije u BiH Aleksandra Bocan-Harčenka razgovaralo se o skorašnjoj Dodikovoj posjeti Moskvi. Kako je prioćeno, tijekom sastanka bilo je riječi „i o nastavku i unaprijeđenju suradnje Republike Srpske i Rusije“.
Dok se Europljani i Amerikanci međusobno koškaju što učiniti sa Bosnom i Hercegovinom, Turska i Rusija svaka na svoj način to već rade – zaposjedaju je.


Pejo Gašparević
19. 9. 2012.