Posjeta nove predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović izazvala je pozornost brojnih medija. Prenosimo prilog uglednog Radio Deutsche Wellea u kojem je svoja razmišljanja uoči posjete Grabar-Kitarović Bosni i Hercegovini iznio naš suradnik Pejo Gašparević.
Podrži li HNS-ov zahtjev za federalizacijom BiH, Kolinda Grabar-Kitarović bi mogla biti optužena za miješanje u unutrašnje bh. prilike. Drugi tvrde da bi eventualno lobiranje za „Dayton 2“ moglo biti i dobro za BiH.
Nova hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović bi, prema najavama, u utorak (3.3.) trebala doputovati u službenu posjetu BiH. Ona će u Sarajevu razgovarati sa najvišim bh. zvaničnicima. Tema je na pretek, od graničnih i trgovinskih pitanja, prolaska kroz Neum i korištenja luke Ploče, do položaja Hrvata u BiH. Analitičari su jedinstveni u ocjeni da je ova posjeta veoma važna i to iz više razloga. Novinar Pejo Gašparević posebno naglašava značaj odluke nove hrvatske predsjednice da svoju prvu službenu posjetu realizira dolaskom u Sarajevo.
To nam govori da na horizontu vanjskopolitičkih planova Kolinda Grabar-Kitarović na prvo mjesto stavlja odnose između Hrvatske i BiH. Tu je i njena ambicija da se aktivno angažira na uspostavi ravnopravnijih međunacionalnih odnosa u BiH. Ona je i u predizbornoj kampanji govorila da će se zauzimati za ravnopravnost bh. Hrvata, odnosno da će tražiti uklanjanje institucionalone neravnopravnosti Hrvata koja se protekle četiri godine ogledala u platformaškoj politici, izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH, ali i nametanju Emila Vlajkija za potpredsjednika Republike Srpske (RS). Zagreb više nije spreman ravnodušno posmatrati takvo obespravljivanje jednog naroda u BiH, a Hrvati u ovoj zemlji vjeruju da bi politika Kolinde Grabar-Kitarović mogla biti konkretnija od politike njenih prethodnika Ive Josipovića i Stjepana Mesića“, kaže Gašparević za Deutsche Welle.
Dva dana uoči posjete Kolinde Grabar Kitarović Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH je na zasjedanju u Mostaru usvojio Deklaraciju pod nazivom „BiH naša domovina“. Deklaracijom se zagovara sazivanje nove međunarodne konferencije na kojoj bi se BiH trebala ustrojiti kao federalna država. Gašparević podsjeća da to nisu nove ideje, ali da se one ovoga puta aktueliziraju nakon nedavnog ustoličenja nove hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja govori o potrebi „ravnopravnijeg pozicioniranja Hrvata u BiH“.
Nova međunarodna konferencija o BiH – šansa za bh. Hrvate?
„HNS predlaže federalizaciju BiH samo nekoliko dana nakon što je Parlament BiH, u prisustvu visoke predstavnice Evropske unije (EU) za vanjsku i sigurnosnu politiku Federice Mogherini, usvojio izjavu o reformama na kojima insistira EU. Novim pristupom EU zagovara se i 'opsežan plan institucionalnih reformi na svim nivoima države'. Čini se da su kreatori Deklaracije HNS-a upravo u toj formulaciji prepoznali šansu za uspostavom instuticionalne ravnopravnosti Hrvata u BiH“, kaže Gašparević. On podsjeća da se Deklaracijom HNS-a signalizira 'racionalnija teritorijalna organizacija cijele BiH, a ne nekog od entieta. „U zauzimanju za takav teritorijalni preustroj unutar BiH, naziru se i geopolitički tragovi odupiranja oživjelim ruskim ambicijama za stvaranjem svoje interesne sfere u BiH, što RS podržava“, kaže Gašparević.{jathumbnail off}