Predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić javno je priznao kako je podcijenio utjecaj Turske na bošnjačku političku scenu upozorivši kako je ona odraz rivalstva dva ljutita protivnika- aktualnog turskog predsjednika Recep Tayyip Erdogana i turskog disidenta Fethullaha Gülena.
Piše: Pejo Gašparević
Komšić je, komentirajući, aktualna previranja u najvećoj bošnjačkoj stranci SDA-u rekao:"Podcijenio sam ovo što se dešava u Kantonu Sarajevo. Mislim da je to priča koja ima dublje korijene i bojim se da ono što se dešava u Kantonu Sarajevo, kada je riječ o SDA i onima koji otpadaju od SDA, zapravo na neki način prenošenje svojevrsne situacije iz turskog političkog života u smislu odnosa Erdogana i Gülena."
Pri tomu je Komšić je dodao kako se radi o "dubokom procesu koji neće samo imati utjecaj na SDA, nego može imati utjecaja na Bošnjake, ali i Bosnu i Hercegovinu. "Ovakvo Komšićevo dijagnosticiranje gibanja u bošnjačkom političkom miljeu je znakovito, ne zbog njegove političke mudrosti koje Komšiću itekako nedostaje, nego zbog potencijalnog uvida u taj milje koji je upravo njega programirao da u dva mandata većinom bošnjačkim glasovima postane član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Strukture SDA, koje se sada raslojavaju, bile su bezrezervni podupiratelji otimanja glasačke volje Hrvata u BiH a Komšić je upotrijebljen kao alatka kojom se uklanjala ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH. 
Komšićevo aktualno upiranje prstom kako su dešavanja unutar sarajevskog kantonalnog SDA "na neki način prenošenje svojevrsne situacije iz turskog političkog života u smislu odnosa Erdogana i Gülena," zapravo znači njegovo (ne)izravno priznavanje kako je i on lansiran u Predsjedništvo BiH i uopće na političku pozornicu BiH na valovima bošnjačkog nadahnuća turskim ambicijama na Balkanu. Gledajući kroz takve naočale Komšićev politički aktivizam dolazi se do opravdanog pitanja - je li i on produkt oživljavanja neootomanskih težnji u BiH?
Također se legitimnim čini i pitanje zašto baš sada Komšić govori o političkom rastakanju SDA i Bošnjaka na Erdoganiste i Güleniste? Je li Komšić tako uzvraća arhitektima bošnjačke političke dominacije u BiH udarac zbog uskraćivanja podrške mu da se i po treći puta domogne fotelje člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda u BiH mimo glasačke volje tog naroda? Ili su, pak, tvorci bošnjačke političke orijentacije shvatili da su driblinzi s Komšićem „pročitana knjiga“ koja nailazi na otpor kako hrvatske tako i međunarodne javnosti?
Ako je točno to što Komšić govori da se kantonalni sarajevski SDA i Bošnjaci dijele na pristaše Erdogana i na pristaše Gülena onda to znači potvrdu kako su SDA kao najveća bošnjačka stranka, a posljedično tome u stanovitoj mjeri i Bošnjaci, inspirirani Turskom a ne Europskom unijom za koju se ta stranka deklarativno zauzima. Opredijeljenost za Erdogana s jedne , i Gülena s druge strane, nisu putokazi koji će usrećiti BiH jer između ove dvojice „najvećih Turaka“ nema ideoloških razlika. I Erdogan i Gülen prakticiraju, jedan otvoreno a drugi nešto sofisticiranije, afirmaciju političkog islama.
No ovdje je nužna jedna digresija - Gülen, koji trenutačno živi u egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama, u svojem političkom repertoaru ima evidentiran početak dijaloga s Vatikanom i židovskim organizacijama što ga čini prihvatljivijom adresom za dijalog sa Zapadom no što je to Erdogan. S druge strane Erdogan, koji otvorenije zastupa neootomanske pretenzije, u svojim rukama drži snažne poluge vlasti u Turskoj koja ekonomski raste, što mu namiče dodatne količine moći.
Eventualna dvojba SDA i Bošnjaka između Erdogana Gülena generira novu dimenziju ne samo bošnjačkog političkog pozicioniranja nego i međunacionalnih i međuvjerskih odnosa u BiH, pa i njenog geopolitičkog situiranja. Erdogan i Gülen, nekadašnji politički saveznici, sada su nepomirljivi politički neprijatelji. Ako bi se njihova međusobna nesnošljivost prelila u SDA-ovsko bošnjački milje, to bi u BiH moglo stvarati predispozicije za produciranje novih količina nestabilnosti koje su u suprotnosti s euroatlantskim integracijama.
Čini se kako se proizvođačima komšićevskog obespravljivanja Hrvata u BiH, sada takva igra vraća kao bumerang s kamatama.
Za Posavinu.org piše Pejo Gašparević
2. travnja 2018.