Naš suradnik Pejo Gašparević pratio je predavanje hrvatskog premijera Zorana Milanovića studentima Pravnog fakulteta u Splitu, a na kojem je bilo riječi i o Hrvatima u BiH. Objavljujemo njegovo profesionalno izvješće.
Piše: Pejo Gašparević
Predsjednik Vlade RH Zoran Milanović rekao je da Hrvati iz BiH neće nestati nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, nego će postati državljani EU i ostati važan čimbenik u BiH.
"Hrvati u BiH neće nestati. Dogodio se strašan rat, agresija, etnička čišćenja i pomicanja, međutim, tamo gdje su ostali, Hrvati su, u to sam se imao prilike više puta uvjeriti, duboko ukorijenjeni duhovno, kulturno i materijalno jer dosta dobro rade posao. Prema tome, slika se promijenila, ali Hrvati ostaju u Bosni i naročito u Hercegovini kao važan čimbenik te države i tog prostora", istaknuo je Milanović odgovarajući na pitanje studenta iz Livna sa splitskoga Pravnog fakulteta o tome kakve posljedice ulaskom Hrvatske u Europsku uniju mogu očekivati Hrvati u BiH.
Premijer je to rekao nakon predavanja na splitskome Pravnom fakultetu o "ulozi Vlade RH u procesu priključivanja Europskoj uniji i usvajanju pravne stečevine Europske unije". Podsjetio je kako je i on po ocu podrijetlom iz Livna u BiH i da je iz BiH "potekao najveći broj današnjih pripadnika hrvatske nacije" te su se naselili diljem Hrvatske.
"Ja sam Hrvat. Moji preci su bili Hrvati katolici, moja stranka (SDP) je stranka građana i za nju glasuju ljudi raznih nacionalnosti, ali uglavnom Hrvati", dodao je. Istaknuo je kako on na BiH gleda kao na drugu državu u kojoj živi pola milijuna Hrvata koji imaju hrvatsko državljanstvo i koji će ulaskom Hrvatske u EU postati državljani Europske unije i imat će ista prava kao i građani u Hrvatskoj, što, kako je rekao, predstavlja izazov.
"Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju granica će biti nešto zatvorenija radi kontrole i nama je strateški interes da sve susjedne države što je moguće prije postanu članice Europske unije", rekao je, dodajući kako će, kad se to konačno dogodi, "to značiti stabilnost naših ulaganja i poslovanja, a onda i sigurnost Hrvata u BiH".
"I Srbiji i Crnoj Gori želim što brži ulazak u Europsku uniju, ali ne mogu više od toga učiniti jer ne vodim tamošnju politiku i ne utječem na postupke i izjave tamošnjih političara", rekao je Milanović, dodajući kako su nam procesi ulaska u Europsku uniju u zajedničkom interesu. Istaknuo je kako nema predrasuda prema drugim nacijama, vjerama i kulturama i da zajedno sa svojim suradnicima ima samo dobre namjere, ali, dodao je, da "nisu naivčine".
Po njegovu mišljenju, ulazak susjednih zemalja u Europsku uniju bit će teži nego što je bio ulazak Hrvatske, koja je, kako je rekao, imala tako stroge kriterije kao nijedna zemlja prije.
EUROPA IDE PREMA BANKARSKOJ UNIJI
Milanović je u predavanju naglasio kako se ulaskom u Europsku uniju Hrvatska mora prilagođavati 'supranacionalnoj kontroli' te će ubuduće pri donošenju godišnjih proračuna biti prisiljena određivati prioritete.
"Hrvatska suverenost, mlada i još uvijek neiživljena, došla je u fazu kada se ponovno moramo prilagođavati sustavima nekakve supranacione kontrole. No to je ovaj put naš izbor, to nije 1918. niti 1945., već 2013. godina u kojoj ulazimo u jednu vrstu prosvjećene utakmice s najsređenijim društvama i državama svijeta", rekao je premijer Milanović danas na iscrpnom predavanju studentima splitskog Pravnog fakulteta Po njegovim riječima, koncept suverenosti, koji se u Europi tradicionalno razvijao od doba prosvjetiteljstva, a koji Hrvatska "nije imala vremena uživati", zbog financijske krize u nekim zemljama Europske unije ide "jednim nezaustavljivim putem prema bankarskoj uniji".
"Pokazalo se da su države vrlo neodgovorni i loši gospodari financija, a neke države, čak i one manje, svojim su greškama dovele u pitanje cijeli sustav, što je dovelo da se vrlo ozbiljno ide u smjeru da u Europi postoji nadnacionalna europska sila i autoritet koji će kontrolirati banke jer su mnoge države na tom testu pale", rekao je premijer Milanović.
Podsjetio je kako je u nekim europskim zemljama udio javnog duga u BDP-u čak 200 posto. Dodao je kako je u Hrvatskoj taj udio 50 posto, što je, po njegovu mišljenju, "jako puno i u nekoliko se zadnjih godina u Hrvatskoj udvostručio".
"U proračunu za 2013. godinu mi smo nastavili s jednom ziheraškom filozofijom, koja je u Hrvatskoj već desetljećima takva da se pravi jednakost radi jednakosti, ali ubuduće ćemo napustiti takvu politiku i određivati prioritete u proračunu iako znamo da će biti nezadovoljnika zbog takvog pristupa", istaknuo je premijer Milanović i dodao kako za 2013. nisu dirali jedino proračun Ministarstva obrane.
Da smo nastavili smanjivati taj proračun, vojnici ne bi imali za špigete, a za toplu vodu nemaju ni sada, kazao je.
Na pitanje studenata kako komentira nesporazume s mađarskim MOL-om zbog Ine, premijer Milanović odgovorio je kako u to ne treba uvlačiti mađarsku državu jer je ona jedna od rijetkih koja je u posljednjih 20-ak godina podupirala Hrvatsku, a među prvima je i ratificirala naš pristupni sporazum s Europskom unijom. Po njegovim riječima, Mađarska uopće nije bila vlasnik MOL-a kad je sklapan ugovor o odnosu dioničara.
MOL-ovo stjecanje dionica "bilo je legalno, a zašto je to tako omogućeno, drugo je pitanje", rekao je premijer i dodao: "Dakle, dionice su kupljene na burzi zakonito, što se ne može osporiti, a ugovor o odnosu dioničara se eventualno može osporiti pravomoćnom presudoom o kojoj ja ne želim niti smijem spekulirati."
Pritom je istaknuo kako ne želi "prekidati zainteresiranost Mađarske" za riječku luku i LNG terminal. "Radim sve da se taj dijalog ne prekine i da ne bude stalno nekih tenzija, kao što je to slučaj u zadnje dvije godine", dodao je.
Na pitanje kako komentira teškoće koje će nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju imati hrvatski gospodarstvenici u odnosima sa zemljama CEFTA-e, odgovorio je da će biti "određenih problema", ali na prevladavanju tih teškoća moraju raditi same korporacije.
"Na našim je gospodarskim izvoznicima da se tome prilagode jer će carine neke proizvode poskupjeti, a neke neće", rekao je.
Na pitanje o pojavama sukoba interesa, premijer Milanović odgovorio je kako tu "ne treba nasjedati na bombastične naslove" jer od toga nisu imune ni zemlje Europske unije.
"Sukob interesa nije kazneno djelo, ono može postati kazneno djelo, i to teško kazneno i kriminalno djelo, a može ostati samo na razini pravne i društvene fikcije kao mogućnost", rekao je premijer Milanović.
Za Posavinu.org piše Pejo Gašparević
11. 12. 2012.