Ti uvijek krivi Bosanci sada se mogu osloniti na ovu knjigu

Imali smo priliku razgovarati s dvama glavnim 'krivcima' što je Rječnik, nakon jednog desetljeća marljivog rada, ugledao svjetlo dana - lingvistom Antom Kneževićem i profesorom kemije koji se bavi zaštitom okoliša, Tomislavom Lukićem.

- Nama je ovaj Rječnik iznimno vrijedan zbog truda uloženog u njegov nastanak, a zadnji će sud, dakako, dati publika. Namijenjen je očuvanju kulturnog izričaja naroda u jednoj regiji - za SBplus priču je počeo Tomislav Lukić.
S Antom Kneževićem povezala ga je ljubav prema jeziku.

- Istraživanje riječi iz mog rodnog sela (op.a. Potočani pokraj Odžaka) bilo mi je zanimljivo još u osnovnoj školi. Već tada sam zamijetio kako moji suseljani, primjerice, leptira zovu drugačije nego učiteljica. U gimnaziji se to zanimanje za jezik nastavilo pa sam o tome napisao i prvi članak. Na Rječniku sam počeo raditi 2009. godine, po povratku iz Amerike. Obuhvatio sam većinu područja - kao što su predmeti, običaji, hrana, svetkovine, voćke, životinje i slično. Uključio sam i ono što je toliko karakteristično za to područje da te riječi drugdje uopće ne postoje. U Bosanskoj Posavini, primjerice, osim 'jučer' i 'prekjučer', postoje i izrazi 'zakjučer' i 'nakjučer', u značenju prije tri dana i prije četiri dana. Isto tako, tu su 'zaksutra' i 'naksutra'. To nisam pronašao ni u jednom drugom jeziku. U Rječnik sam želio upisati i naglaske jer se neke riječi isto pišu, a različito izgovaraju; kao što su pȅka i péka. Pokušao sam, ukratko, njime obuhvatiti način života meni dostupan od početka šezdesetih godina pa nadalje. - za SBplus kazao je Anto Knežević.

Izvori za pronalazak riječi karakterističnih za Bosansku Posavinu bili su brojni (60-ak knjiga, izvorne seljačke pjesme, internetske stranice, članci, poglavlja iz knjiga,...), ali sam autor kao najvrjednije je istaknuo izravan kontakt sa starijim govornicima s područja Bosanske Posavine nakon čijeg će odlaska s ovog svijeta pojedini izrazi, nažalost, najvjerojatnije izumrijeti u svakodnevnom jeziku.

- Koristili smo strukturirane intervjue s pedesetak starijih Posavaca. Snimali smo ih nekoliko godina digitalnom kamerom i riječi koje su upotrijebili u razgovoru, izdvajali smo i uvrstili u Rječnik. Primjerice, kukuruzni klip bez zrna u Bosanskoj Posavini ima jedanaest različitih naziva, s tim da u veoma bliskim područjima ne znaju za ta druga značenja. Ono što se u Slavoniji zove 'ajdamak', u Bosanskoj Posavini je otučak, tekunica, okomak, bataljuška, čokotina, kočanj, komaljika, komušika, paturina, sršika, šepurina - dodao je Knežević, naglasivši kako su to izrazi iz ruralnih dijelova jer su gradske sredine, kao i drugdje, sačuvale malo onoga autohtonog. Nasuprot tomu, seoski, narodni običaji i život, pružaju čitavu lepezu izraza koje mnoga gradska djeca nikad nisu čula.

S obzirom na broj natuknica, knjiga bi mogla postati dobra tema svakodnevnih razgovora uz kavu, a zasigurno će potaknuti rasprave i prisjećanja kako je tko pojedini predmet nazivao u djetinjstvu. Bogatstvo i različitost na koje su autori naišli u tom su smislu neprocjenjivi i značajka su malokojeg jezika.

- Postoji diversifikacija unutar same Bosanske Posavine, čak i kad je udaljenost zračnom linijom 20 ili 30 kilometara. U knjizi postoji između sedam i deset tisuća natuknica koje su jako dobro konstruirane. Kažemo, u tom rasponu jer smo u Rječnik uvrstili sve izraze na koje smo naišli za istu stvar. Knjigu smo obogatili s tisuću fotografija u boji, kako bismo lakše pojasnili o čemu se radi, unatoč opisu i engleskom prijevodu. Natuknice imaju i citate u kojima se koristi pojedina riječ, kako bi njezino značenje bilo vidljivo i u kontekstu. Kada bismo radili usporedbu, došli bismo do toga da je 60 ili 70 posto riječi s jedne i druge strane Save identično, ali bilo bi zgodno i kada bi se takav rječnik napravio za Slavoniju - kazao je Lukić, dodavši kako je do vrijedne suradnje s gospodinom Kneževićem koji je obavio ogroman dio posla došlo sasvim slučajno, prilikom pokušaja oblikovanja buduće Enciklopedije Bosanske Posavine.
Od knjige koristi mogu imati i oni koji su davno napustili krajeve Bosanske Posavine te odselili u druge zemlje jer su natuknice prevedene i na engleski jezik.

- Knjigu smo pokušali napraviti mjerodavnom i sa stručne strane pa smo zato izrazima označili naglaske. Kako bismo sve to približili našoj dijaspori, posebice djeci naših ljudi koja danas žive u Švicarskoj, Australiji i drugdje, dali smo značenja tih riječi na engleskom jeziku, a i uvodni dio je na engleskom za one koji ne znaju dovoljno dobro hrvatski. Za biljke i životinje, uz hrvatski i engleski, stavljali smo i naziv na latinskom jeziku - kazao je Knežević.
Samim izgledom knjige autori su iznimno zadovoljni, a ponose se i oblikovanjem koje im je zadalo gotovo jednako toliko brige i muke kao prikupljanje riječi.

- Kako se obojica bavimo znanstvenim radom, inzistirali smo na tomu da enciklopedija ima znanstveni karakter i tu težinu. Koristili smo se svim pravilima kao vodiljom kako treba izgledati znanstveni rad. Ogledni primjerak nam je bio oxfordski Rječnik koji, dakako, ima sto tisuća riječi, ali je slično koncipiran. - pojasnio je Lukić.

- Sretni smo jer Rječnik vizualno dobro i privlačno izgleda. Same natuknice su tiskane zelenom bojom, tu su i kvalitetne fotografije. Odabrali smo jako dobrog grafičkog urednika i urednika knjige, mladog dečka iz Čapljine, Tonija - Tomislava Dalmatina koji nije opterećen ničime, nego je dao sve od sebe da do kraja sve pokuša odraditi savršeno. Dakako, nakon tiska, uvijek uočimo što smo mogli bolje, ali u suštini smo zadovoljni - složili su se autori. Obojica su do sada objavili po četiri knjige iz svojih stručnih područja.

Tuđice, posuđenice, anglizmi, germanizmi,... koliko bogate onoga koji materinji jezik širi znanjem stranih jezika, toliko taj isti, prvi jezik, trajno oštećuju i osakaćuju. Tako su i autori primijetili kako se mladi danas češće i lakše sjete izraza na engleskom jeziku, nego onih tradicionalnih, 'domaćih' naziva.
- Mladi ljudi danas savršeno komuniciraju na engleskom, a ne znaju seoske izraze za osnovne predmete. Proces globalizacije doprinio je tomu da se gube riječi, a ovo je naš pokušaj da to ostane zabilježeno. Mali broj tih riječi danas je u upotrebi. To pripada prošlosti. Ova knjiga će vrlo brzo biti povijest. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća iz Bosanske Posavine izbjeglo je gotovo dvjesto tisuća ljudi u dva mjeseca. To je jedan od najvećih egzodusa Hrvata u povijesti. Ne iz Hrvatske, nego iz Bosanske Posavine, no nitko to ne spominje na takav način. Ti ljudi raselili su se diljem svijeta i posvuda su se socijalizirali. U inozemstvu njihova djeca u kući već govore engleski - kažu autori.

Veliki 'pečat' vrijednosti Rječnika dala je i književnica Julijana Matanović koja je autorica Predgovora. Dio koji nam se čini najbitnijim prenosimo u nastavku, a sve zaljubljenike u pisanu i govorenu riječ potičemo neka zavire u ovu vrijednu riznicu koja će puno značiti ne samo Bosanskoj Posavini, nego i okolnom području.

„Pribilježi, sine, pribilježi… netko će već pročitati - govorili su i toliški fratri. Od sada, uz ovaj Enciklopedijski rječnik Bosanske Posavine, bit će lakše primati i udarce svih onih kojima su naši ljudi krivi za sve loše što se događa u prostoru u kojem su, za vrijeme rata i nakon toga, stanovnici Bosanskog Šamca, Brčkog, Dervente, Plehana, Donje Mahale, Boka, Garevca, Tramošnice, ... našli svoj dom. Jer oni, koji su za njih uvijek „ti Bosanci", mogu se od sada osloniti na knjigu, na popis i zapisanim činjenicama zaustaviti riječi onih koji činjenice ne poznaju"- napisala je u Predgovoru Enciklopedijskog rječnika dr.sc. Julijana Matanović, izv.prof.

Izvor: https://m.sbplus.hr, autor: Željka Gavranović
01.veljače.2021.