17
Sun, Nov
16 New Articles

Posavina
Typography

Prvi je studenoga. Mi, katolici iz Posavine slavimo blagdan Svih svetih. Radosni smo. Jedva dočekasmo ovo vrijeme da se vratimo u svoju Posavinu, iako smo zadnji puta otišli prije dva-tri mjeseca, kada smo se nauživali naše ljepote. No, brzo se osjeti potreba da se osvježi tijelo i duša posavskom ljepotom. I eto nas. Tu smo. U svim našim selima širom Posavine: od Broda, preko Odžaka, Dervente, Modriče, Šamca, Gradačca, Orašja do Brčkog, pale se svijeće i polaže cvijeće. Sjećamo se svih naših poginulih: i onda, i tada, i sada. Sjećamo se i sa zebnjom u srcu nadamo se da ćemo opstati. 

Piše: Anto PRANJKIĆ

A onda zazvrči telefon, a mio, radostan i poznat glas s druge strane prozbori:

- Javlja Premijer kako ga je zvao Dodik i javio da odustaje od trase autoceste kroz Garevac, Čardak i Kladare Donje. Pitam ga:

- Ivice, ma jel ti to plačeš?

- Od sreće, dragi prijatelju!

Ozbiljan čovjek, zastupnik u hrvatskom Saboru i plače od sreće.

- Kako je to lijepo čuti kad možeš pomoći svom narodu, ponosno mi kaže.

Suze same krenuše kao potoci. Na um mi padoše riječi vlč. Ante Stjepanovića, župnika iz Garevca od prije nekoliko dana kada reče:

- Neka nama medijske, političke i druge potpore, ali ljudi ne zaboravite vi i onu duhovnu. Dođite u crkvu. Pomolimo se. Sjetih se tih riječi i osjetih moć u tijelu. Shvatio sam da dragi Bog ne zaboravlja svoje. I baš na današnji dan, na blagdan Svih svetih.

Sjetih se također istoga dana i blagosti naših domaćina u Garevcu: Vlade, Petra i Miše. Ovaj zadnji “zapalio” čak iz Švicarske u rodni kraj i trči li trči da sve bude kako treba. 

Nakon Ivičinog poziva malo se dopisujem na fejsu s dopredsjednikom RS Jerkovićem. Kaže da mu je rođendan:

- E pa nek nam je sa srećom, dopredsjedniče, odgovorim.

Zalagao se koliko je bilo u njegovoj moći, lobirao. Nema zamjerke. I neki su drugi možda mogli više, ali nema veze. Josip je radio. Znam jer sam vidio i osjetio. Svi smo sretni. I ja slavim rođendan. I baš nas je Garevac spojio preko Mije Matanovića, posavskog zastupnika u Parlamentu BiH.

 Da, eto, Dodik je odustao od autotrase kroz Garevac, Čardak i Kladare Donje. I što sad? Je li sad tu kraj? Ne, dragi prijatelji. Tek sada bi trebao biti početak. Kako zastupnik Ivica Mišić neki dan u sabornici reče:

- Zovu nas sela oko Dervente, Broda, Modriče,... Zovu nas i vape da se vratimo, da se povežemo, jer je očito da kada smo zajedno čuda možemo, a kad se svađamo samo izazivamo druge da se smiju.

 Nije li vrijeme, Posavino, da zaboravimo stranke, osobne interese i krenemo. Skupimo glave. Ima nas. Zamislite sada: 86 živućih doktora znanosti poniklo je u Posavini. Pa, tko to ima? Ni mnogo veće sredine. 3690 fakultetski obrazovanih ljudi. Ali, nikada ih ni zamisliti nismo mogli zajedno na jednom mjestu. Barem petinu, ma ni desetinu. Nije li primjer borbe za kuće u Garevcu, Kladarima Donjim i Čardaku poziv da se skupimo i ujedinimo oko zajedničkoga cilja. Garevac će opet u povijest. Pored muka u prošlosti i Burića štale pokazao je da se može zajedno, da se glave mogu skupiti. Iako, moramo priznati bilo je opet pokušaja da se politizira, ali ti su pokušaji ostali samo pokušaji i istopiše se kao sapunica, Bez mržnje i zlih namjera sve se lijepo završilo i cilj je postignut.

posavina bosna

 Nije bitno tko je što učinio. Učinjeno je zajedno. Treba se reći tko je što, ali uvjeren sam da je samo jedan kotačić pukao... do cilja se ne bi došlo. Zato svi smo zajedno napravili puno, ali... ako ne nastavimo biti zajedno i zajedno raditi sve će to brzo pokriti snjegovi bijeli i šaš. Zato premijeru Plenkoviću, posebno ti hvala što si nas ujedinio i pomogao. Neka nam tvoji Milasi i Žane, naši Mišići i Jerkovići budu svojevrsni primjeri kako se može zajedno raditi za zajedničko dobro i opći hrvatski interes na dobro svih i bez štete za drugoga. A sve uz Božju pomoć.