40 godina župe sv. Franje Asiškog Srednja Slatina i 20 godina od rušenja prijeratne crkve. Mržnja rušila crkvu ljubav povratnika iznova sagradila
Kardinal Vinko Puljić uz 20-tak svećenika predvodio misno slavlje te posvetio crkvu. Svečanosti nazočilo preko tisuću župljana, gostiju. Uz ostale bilo i 100 gostiju iz dvije župe u Austriji, prijatelja župe.
SREDNJA SLATINA-Mala posavska župa sa svega 50-tak povratnika srdačno i otvorena srca ugostila je više od tisuću gostiju koji su skupa podijeliti slavlje – 40. godina župe i posvetu nove župne crkve sv. Franje Asiškog u Srednjoj Slatini. Tim je povodom Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić predvodio svečano euaharistijsko slavlje uz još 20-tak svećenika, tijekom kojega je posvetio novu župnu crkvu župa je obilježila dvadesetu obljetnicu rušenja prijeratne crkve te desetu obljetnicu od dolaska prvoga poslijeratnog župnika u tada potpuno porušenu župu.
Vlč. Marko Stipić svojim posebno emotivnim riječima dobrodošlice pozdravio je sve goste te izdvojio prvog poslijeratnog župnika Iliju Orkića, sadašnjeg kancelara Vrhbosanske nadbiskupije, uvelike zaslužnog za nicanje crkvenog zdanja, okosnice povratka na tom posavskom području.
O župi s ljubavlju
-Radostan sam što se župljani ovdje s ljubavlju zauzimaju oko svoje župe.Hrabrim vas u toj ljubavi, volite svoje, volite svoje korijene. Mržnja je rušila temelje ove crkve a ljubav ju je izgradila. Ova crkva neka predstavlja u svijetu vas, jer vi ste ta Crkva. Danas se radujemo, jer ova crva kao da kaže, opstat ćemo, živjet ćemo, bit ćemo ono što jesmo korijenom, poručio je iz Slatine Vrhbosanski nadbiskup. Osvrnuo se i na svoju nedavnu posjetu institucijama Europske unije te istaknuo kako je i na tom mjestu jasno upozorio Europu da se neće umoriti govoriti o opstanku Hrvata u Bosni i Hercegovini jer to je opstanak Katoličke Crkve u BiH, naglasio je.
-Neka sudbina budućnosti naše bude u Božjim i našim rukama. Nemojmo se bojati tražiti svoja prava, nemojmo se bojati zastupati ono što je pošteno i čestito. Biti čovjek poštenja, čovjek čestitosti, to treba plaćati cijenom za koju nikada ne žalite, jer što je Božje ne propada. S Božjom milošću gradimo hrabru vjeru za budućnost u ovome kraju, kazao je kardinal Puljić.
Austrijske župe
Među više od tisuću vjernika na misi su sudjelovali, s. Jasminka Gašparević, provincijalna predstojnica Družbe Kćeri Milosrđa, kum crkve Juro Kuprešak, projektant Petar Lušo, Đuro Adamčević izvođač radova. Vjernici iz dviju partnerskih župa iz austrijske biskupije Graz – Sekau, župa St. Margarethen ander Raab i Pischelsdorf već godinama pomažu Srednju Slatinu.
Zajedno sa župnim zborom iz Žepče animirali su misno slavlje. –Ovdje su naši prijatelji i uvijek kada nešto donesemo materijalno puno više duhovno ponesemo sa sobom, kažu nam Elisabet i Herman Reithofer te sestra Hildemara. Uz austrijske donatore uz izgradnji crkve najviše su pomogli domaći župljani, a svoj doprinos dali su i mještani toga kraja pravoslavne i muslimanske vjeroispovijesti, rečeno je u Slatini. Slavlje se iz crkve nakon mise preselilo u crkveno dvorište.
U kulturno-umjetničkom programu nastupio je HKUD-a Napredak iz Odžaka i VIS Vrhovina kod Slavonskog Broda. Posavsko kolo i pjesma potrajali su dugo u noć uz domaćeg glazbenika Željku Jurića i izvornjake „Plehanski odjeci“.
Okvir
Župa sv Franje prije rata brojila je tisuću vjernika, a do danas ih se vratil tek 50-ak, uglavnom starijih ljudi. Prvi poslijeratni župnik vlč. Ilija Orkića u župu je došao 2002. g. i zatekao ruševine.-Kada su domaći župljani prikupili početna sredstva polako smo počeli gradnju župnog stana i crkve, a poslije su nam pomagale i austrijske župe.
Tako je nacrte za vitraje besplatno izradio umjetnik iz asutrijske župe, Emerick Polchamer. Kip Srca Isusova kao i križni put dar su jedne švicarske župe, a kip sv. Franje financirale su same župljanke. Radovi na crkvi gotovo su dovršeni, ostalo je izraditi još par vitraja i klupe. Najveći je problem, što oni ljudi koji se u Slatinu žele vratiti, a ima ih, nemaju dovoljno osobne sigurnosti da je BiH pravna država, nemaju radnoga mjesta, nesigurno je da li će država stati iza onih koji žele osnovati tvrtku, a problem je i zdravstvo i loša infrastruktura.
No raduje me što su ljudi ponosni na svoju župu i mjesto. Iako ih se nije puno vratilo, ohrabruje što ne prodaju svoje, obnavljaju kuće i češće dolaze u Slatinu, a neki su čak pokrenuli i veće projekte.“, rekao je vlč. Orkić.
{gallery}albumi/2012/slatina{/gallery}