Danas je Valentinovo, blagdan kada se daruju zaljubljeni diljem svijeta slaveći tako svoju ljubav. Taj romantični blagdan koji je ne tako davno stigao u naše krajeve, nosi ime po Sv. Valentinu. Postoji mnogo tumačenja o nastanku Valentinova, no jedno je sigurno a to jest da je ime dobio po rimskom svećeniku Valentinu.
Valentinovo, Dan ljubavi ili profita
Veljača je doista mjesec kontrasta – od romantičnih legendi o svecima do surove poslijeratne stvarnosti i modernog konzumerizma. Stoga ćemo vam pokušasti opisati priče o 14. veljači, viđenoj kroz tri potpuno različite prizme.
1. Sveti Valentin: Od mučenika do simbola ljubavi
Iako bi ga na 14. veljau trebali vezati uz ruže i čestitke, podrijetlo ovog dana je prilično mračno. Sveti Valentin bio je rimski svećenik u 3. stoljeću.
Car Klaudije II. vjerovao je da su neoženjeni muškarci bolji vojnici, pa je zabranio vjenčanja i brakove.
Nešutim Valentin je prkosio caru i tajno vjenčavao mlade parove.
Zbog svog prkosa, smaknut je i pogubljen upravo 14. veljače.
Navodno je prije smrti poslao pismo tamničarovoj kćeri i potpisao ga s "Od tvog Valentina", što je postao legenda i temelj današnjih čestitki.
2. Komercijalizacija: Kako je ljubav postala biznis
Prijelaz s religijskog spomena na "praznik kupovine" nije se dogodio slučajno. Veliki lanci i industrije prepoznali su emocionalni pritisak kao savršen alat za prodaju.
Industrija čestitki: Sve je počelo u 19. stoljeću s masovnom proizvodnjom tiskanih čestitki (predvodnik je bio Hallmark). Odjednom, ljubav se morala "dokazati" materijalnim predmetom.
Stvaranje pritiska: Marketing je stvorio narativ da, ako ne kupite poklon (dijamante, parfeme, čokolade), da ta ljubav nije dovoljno vrijedna.
Statistika: Danas je Valentinovo jedan od najprofitabilnijih dana u godini za cvjećare, draguljare i restorane, s prometom koji se mjeri u milijardama dolara širom svijeta.
3. Tamna strana povijesti: Čokolada kao valuta
Spomeimet ču i vrlo specifičan i bolan dio povijesti nakon Drugog svjetskog rata. U razrušenoj Njemačkoj (pod savezničkom okupacijom), hrana i luksuz bili su vrjedniji od novca.
Tako su Američki vojnici imali pristup zalihama koje su civilima bile nedostižne – kavi, cigaretama i, najpoznatije čokoladi.
Dok je u Njemačkoj bila ekonomija preživljavanja i vladala tolika glad i neimaština da su se čokoladne pločice iz vojnih paketa koristile kao sredstvo plaćanja na crnom tržištu.
Nažalost, gorka istina je zabilježila da su vojnici često koristili te resurse kako bi iskoristili očaj lokalnih žena. Ono što se ponekad romantizira kao "ljubav između vojnika i Njemice" često je bila surova transakcija za goli opstanak – gdje je komad čokolade kupovao naklonost ili usluge žene koja je pokušavala nahraniti sebe ili obitelj.
Dakle Valentinovo nam tako pokazuje dva lica ljudske prirode, ono idealističko koje slavi žrtvu za ljubav i ono pragmatično (ponekad i okrutno) koje u svemu vidi priliku za trgovinu.
Mišo Perak