02
Fri, Oct
8 New Articles


Za grupu RiM koju čine sestre Ružica i Maja Nedić mnogi su čuli što nije ni čudo budući da su inetrnacionalno poznate. Djevojke su posavske krvi budući da im je tata Slavko tolišanin. Razgovaramo s njima o njihovom životnom i glazbenom putu.

Predavanjem o svetom Jeronimu Dalmatincu koje je održao prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak u povodu 1600 godina od velikanove smrti, započela je 29. akademska godina na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Ujedno je to bilo prvo uvodno predavanje od odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu kojom je ustanova dobila status fakulteta.

Ako se putnik namjernik kojim slučajem zatekne u Bosanskoj Posavini u jutarnjim satima, neće moći a ne primijetiti mali gradić okupan jutarnjim suncem, koji zove svoje građane na još jedan dan rada, radosti i veselja, jer se samo tako može živjeti u Orašju na „vratima Bosne“!  Iako mu nitko nije davao šansu da će preživjeti ratne strahote i opstati, mali je prostor Bosanske Posavine s gradom Orašjem i obližnjim selima, unatoč nepovoljnim okolnostima i znatno jačem neprijatelju, uspio opstatiti svoj na svome. Prve godine nakon rata iskorištene su za saniranje nastale štete i povratak stanovnika u obližnja opustešena sela poput Vidovica.

Tečaj korejske kulture i jezika počeo je u ponedjeljak, 14. rujna 2020. u Kampusu Borongaj na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Prijavilo se 96 polaznika, što je izvan svih očekivanja, a oni će sljedećih 16 tjedana besplatno pohađati nastavu četiri sata tjedno. Upisna kvota popunjena je u rekordnom roku za samo pet dana.

U svim našim mjestima, gradovima i općinama u posljednjih 20-tak godina bilo je problema oko dodjele poljoprivrednog zemljišta. Nerijetko se pojave veliki otkupljivači, koji imaju novac i s njim zgrću još. No, u Posavini ima mnogo i onih malih, koji bi također nešto radili i preživjeli. Tko je u pravu? Ako gledamo interes države u pravu su veliki, jer će uplaćivati veće sume novca i zaposliti neke ljude. Slijevat će se veće “daće” u državnu kasu. Ako gledamo interes velikih jasno se vidi da lova “buši gdje burgija neće”. Ako pak pogledamo interes manjih jasno je da bi i oni nešto „kusali“ barem za preživljavanje.

Žitelji Bosanske Posavine kroz vjekove su mnogo trpjeli, ali znali su se i veseliti. Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu pokrenula je projekt zaštite posavske izvorne glazbe. Prvi koji su snimili ploču i stvorili brend su braća Ilija i Marko Begić. Za Ponos Posavine govori Marko Begić.

Svi smo bili ponosni kada smo na nogometnim terenima širom BiH, Hrvatske i svijeta gledali naše Marka Topića, Mladena Petrića, Bakira Beširevića, Edina Mujčina, Josipa Lukačevića, Matu Neretljaka… Posebno smo se divili nogometnim reprezentativcima Ćorluki, Mandžukiću, Marku Topiću, Mladenu Petriću, internacionalcu Darku Matiću i drugima.

U posjednje vrijeme na ovoj stranici želimo vam skrenuti pozornost na posebne osobe a ovaj put sportaše koji su podrijetlom iz Bosanske Posavine. Ako je suditi po informacijama koje nam stižu iz svijeta onda jaka nogometna kolonija iz Brčko distrikta doslovno osvaja nogometne sladokusce u nekoliko zemalja. U već tradcionalno jakoj nogometnoj utvrdi, Njemačkoj, vrlo uspješno igra nekoliko naših momaka.

„Na području Bosanske Posavine od Brčkoga do Dervente živi po popisu iz 2013. godine od nekadašnji 160 tisuća još uvijek preko 62 tisuće Hrvata. Naravno da ta brojka zbog iseljavanja zadnjih godina ne odgovara istina, kao što istini ne odgovara popis Bošnjaka i Srba. Nešto više Hrvata nego drugih se, zahvaljujući hrvatskoj putovnici, iselio. Pa ipak mislim da na tom prostoru živi još uvijek oko 45 tisuća Hrvata. To je dovoljan razlog, uzimajući u obzir i one koji su u inozemstvu, kao i silna stradanja naroda toga kraja, da se u Orašju otvori konzulat Republike Hrvatske. Kad se hrvatski političari, bez obzira na stranku, barem djelomično osamostale i počnu razmišljati ozbiljnije o svom kraju, do toga će doći. Ako u ime Hrvata Posavine u Zagrebu bude i dalje govorili ljudi iz drugih, hrvatski političari neće nikada dobiti pravu sliku o tom kraju, ali niti o njegovim potrebama. Tu moramo nešto naučiti od Hercegovaca. Moramo naučiti voljeti svoj zavičaj i biti ponosan na njega“, kaže dr. fra Luka Marković.

Naši političari trebaju da nas pitaju za želje: zašto ja ne bih došao u svoje Poljare pa tamo umro. No, ja tu ništa ne mogu napraviti. Gdje ću tamo doći. Kako doći? Nemaš lijeka? Kud se vratiti? Naši političari bi trebali nama omogućiti naše želje. Nas je netko protjerao. Nisamo mi sami otišli. Tako nas samo oni mogu vratiti na naša ognjišta. Samo da nas pitaju hoćemo li. Ali nas nitko ništa ne pita. Ja sam svojim slušaocima ispjevao jednu pjesmu: „Vi slušajte ja ću pjesme modat, dok mogu crnom zemljom hodat.“ I ja se toga držim.

-Demografski deficit zapravo je pitanje svih pitanja u Zavičaju. Ne treba štedjeti napora da se zaustavi negativan demografski trend. No, potrebno je primijetiti kako je brojčano smanjivanje pučanstva trend koji je zahvatio i druga područja i druge države u jugoistočnom dijelu Europskog kontinenta. To je jedan širi problem koji se pozadinski kreira i u geopolitičkim rivalstvima velikih igrača koji, svatko iz svojih razloga, pretendiraju posijati vlastitu dominaciju u ovom dijelu svijeta.

More Articles ...