Ali tu su i stari običaji koji se provode na ovim prostorima kao i prostorima regije, a čine neizostavni dio tradicije Hrvata katolika u predbožićno vrijeme. Tako se na današnji dan, blagdan sv. Lucije, samo dvanaest dana prije Božića, sije pšenica kao simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Samim svojim izgledom davala je zelenilo i nadu usred zime i snijega, a služila je i kao blagoslov ljetine, istodobno ukrašavajući domove.
Često bi je ukrasili hrvatskim bojama crveno-bijelo-plavom trobojnicom, a katkad se unutar nje stavljala jabuka ili pak svijeća. Što je pšenica bila gušća i zelenija, vjerovalo se da će biti bolja ljetina iduće godine. Poslije božićnih blagdana pšenica se davala pticama, da se taj sveti dio Božića ne bi uništio. U nekim dijelovima koje nastanjuju Hrvati, običaj je bio da se pšenica sije i na blagdan sv. Barbare (4. prosinca. Također, običaji “djetinjci, materice i očići” se događaju u tri tjedna prije Božića.
U južnoj Dalmaciji i istočnoj Hercegovini, na djetinjce stariji ljudi traže, da im djeca daruju voće kao otkupninu. Na materice traži se otkupnina od žena, a na očiće otkupnina od muškaraca. Običaji postoje u Dalmatinskoj zagori, Sinjskoj krajini, kod Bunjevaca u Bačkoj i Hrvata u BiH. Otkupninu većinom čine slatkiši, orasi, lješnjaci i drugo, uglavnom, suho voće. Bližoj rodbini darivali su se i rupčići, maramice. Posebno je svečano kada zet prvi put posjeti punicu. Ponegdje su se darivale jabuke u koje su bile umetnute kovanice.
Peciva s križem
Na dan sv. Tome Apostola, 21. prosinca, ponegdje se zove i Tucin dan ili Tučin dan , rade se velike pripreme za Božić. Pripremaju se božićne pečenke i peku božićna peciva. U Bosni peciva imaju posebne nazive: kruvokriž, sv. Toma mlivosija i sl. Radi se okrugli kruh na koji se urezuju križevi, razne šare i modelirani likovi. Ovo je i vrijeme u kojem ne bismo trebali misliti samo na sebe. Ljubavlju i dobročinstvima darujmo one najpotrebitije, slabe i nemoćne kojima je potrebna naša pomoć. (Dnevnik.ba/Večernji list)
{jathumbnail off}