Papa Benedikt XVI. povući će se s dužnosti krajem ovog mjeseca, objavljeno je iz Vatikana. Kako javlja Reuters, Benedikt XVI. je svoju odluku obrazložio “nedostatkom snage za nastavak obnašanja dužnosti” i uz napomenu da “odlazi za dobro Crkve”.
Papa Benedikt XVI. povući će se s dužnosti krajem ovog mjeseca, objavljeno je iz Vatikana. Kako javlja Reuters, Benedikt XVI. je svoju odluku obrazložio “nedostatkom snage za nastavak obnašanja dužnosti” i uz napomenu da “odlazi za dobro Crkve”.
“Nakon opetovanog ispitivanja moje savjesti pred Bogom, došao sam do zaključka da je moja snaga, uslijed starosti, nije više prikladna za vršenje dužnosti čelnika Katoličke crkve”, rekao je papa u izjavi, piše zagrebački Jutarnji list.
- U današnjem svijetu, podvrgnutom brzim promjenama i potresenom pitanjima od iznimne važnosti za život vjere, pri vođenju Crkve potrebni su i um i tijelo. U zadnjih nekoliko mjeseci snaga me napustila u takvim razmjerima da sam prepoznao svoju nemogućnost obavljanja povjerene dužnosti.
Britanski Telegraph piše da se dalo primijetiti da se Benedikt XVI. zadnjih godinu dana kreće uz pomoć štapa i da ima problema s čitanjem tekstova.
Aktueliziran stari spis
Ova vijest aktuelizirala je priču o tekstu kojeg je prije gotovo 900 godina napisao jedan svećenik, po imenu Malachy ili Malahije. Njegovo je porodično ime bilo O’Morgair, rođen je 1094. godine. On je navodno živio životom dobrog čovjeka, a imao je i vizije od kojih su se neke ostvarile, pa između ostalog ostaje zabilježen podatak kako je tačno unaprijed rekao tačan dan, pa čak i vrijeme svoje smrti.
Najpoznatiji je po svojoj prognozi o papama koji će predstavljati rimokatoličku crkvu u svijetu. Njegov tekst sastoji se od vizije posljednjih 112 rimskih papa i predviđanja da će nakon što zadnji papa, 277. po redu preuzme vlast, doći do potpunog uništenja grada Rima te propasti crkve i svijeta, jer će „uslijediti Sudnji dan, dan kada će Bog na kraju vremena razdvojiti zle od pravednih“.
Do tada se na prijestolju katoličke crkve bilo izmijenilo 165 njenih poglavara – papa, a Malahije je predvidio je da će ih u povijesti katoličke crkve biti ukupno 277. On je imao viziju svih preostalih 112 papa te je sastavio njihov popis. Na tom popisu svaki papa ima svoje ime i nadimak, koji ga kratko opisuje. Uočljiva je sličnost opisa iz proročanstva sa stvarnim papama. Evo nekih:
Ivan XXIII – “Pastor et nauta“ (Pastir i moreplovac) – bio je kardinal Venecije – grada moreplovaca.
Pavao VI – “Flos florum“ (Cvijet cvjetova) – njegov grb sadrži cvijet ljiljana (koji se naziva cvijet nad cvijećem).
Ivan Pavao I – “De meditate Lunae“ (Polovina Mjeseca) – vladao je pola mjeseca.
Ivan Pavao II opisan je imenom “De labore Solis” što bi u tadašnjem jeziku Rima značilo „muka Sunca“, pa se to prevodi kao “pomračenje Sunca“. Rođen je na dan pomrčine Sunca, a pokopan također na dan pomrčine Sunca.
Benedikt XVI – „Gloria Olivae” (Maslinova slava) – rodio se u posljednjoj suboti za vrijeme Velikog Posta koji počinje Cvjetnicom (grančicama masline); sa drugog aspekta, benediktinski red kojem pripada, za simbol ima maslinovu grančicu.
Za posljednjeg papu rekao je da će se zvati Petar II, a nadimak će mu biti Petrus Romanus (Petar Rimski). Svoju proročku viziju Malachy je imao 1139. godine. Svoje proročanstvo je zapisao i kada je posjetio papu Inocencija II predao mu je to svoje proročanstvo. Papa je rukopis spremio u rimske arhive, gdje je ostao zaboravljen sve do njegovog ponovnog otkrića 1959. godine.
Najstariji papa u povijesti
Joseph Ratzinger (85) postao je papa Benedikt XVI. u travnju 2005. nakon smrti njegova prethodnika Ivana Pavla II. Bivši kardinal Ratzinger u trenutku izbora na mjesto čelnika Katoličke crkve postao je jedan od najstarijih papa u povijesti.
Ostavka na mjesto pape već je zabilježena u povijesti, no ovo je prvi put u modernoj eri, kad je novi papa biran isključivo nakon smrti prethodnika.
APA piše da je u povijesti katoličke crkve do sada samo jedan papa odstupio i to papa Celestin V koji je izabran 1294. godine. On je odstupio samo nekoliko mjeseci nakon što je izabran, a njegov nasljednik Bonifaz VIII dao ga je zatvoriti.
Benedikt XVI. postao je papa u vrijeme optužbi s kakvima se Katolička crkva nije susrela desetljećima, a skandal oko seksualnog zlostavljanja djece samo je jedan u nizu.
Prvi papa u povijesti koji se svojevoljno povukao također je bio Benedikt. Naime, Benedikt IX., jedan od najmlađih, ali i najomraženijih papa u povijesti, često prozivanog kao “sramotom za Stolicu sv. Petra”, stupio je s dužnosti 1045. godine.Pratile su ga brojne kontroverze – od organiziranja orgija do organiziranja ubojstava.
Aktualizirana mogućnost izbora crnog pape
Već nekoliko godina se šuška kako bi Katolička crkva uskoro mogla dobiti i prvog crnog Papu, a to se pitanje iznova aktualiziralo nakon današnje objave o odlasku Benedikta XVI. s papinske dužnosti.
Kao najizgledniji kandidat za nasljednika Josepha Ratzingera već duže vrijeme slovi 64-godišnji kardinal Peter Turkson iz Gane, predsjednik Papinskoga vijeća za pravdu i mir. Turksonu u prilog ide i njegova mladost, prenose strani mediji pozivajući se na crkvene krugove, piše portal Index.hr.
Iako na kladionicama trenutno “za dlaku” ispred Turksona vodi 80-godišnji nigerijski kardinal Francis Arinze, treba napomenuti kako on ni ne može sudjelovati u izboru jer je već navršio 80 godina, a odredbe jasno kažu kako sudjeluju isključivo kardinali mlađi od 80 godina.
Treći na kladionicama je 71-godišnji venecijanski kardinal Angelo Scola, četvrti 70-godišnji kardinal Oscar Rodriguez Maradiago iz Hondurasa, a peti 65-godišnji kardinal Albert Malcolm Ranjith iz Šri Lanke.
Što se izbora papinskog imena novog pape koji će naslijediti Benedikta XVI. tiče, na kladionicama redom najbolje kotiraju imena Petar, Pio, Ivan Pavao, Ivan i Benedikt.
Abas zahvalio Papi na podršci palestinskoj državnosti
Palestinski predsjednik Mahmud Abas sastao se danas sa papom Benedikton XVI i zahvalio mu na podršci nedavnoj rezoluciji UN kojom se de fakto priznaje palestinska državnost.
Abas i Papa razgovarali su privatno oko 25 minuta, a potom se palestinski predsjednik sastao s diplomatama Vatikana, prenose svjetske agencije.
Abas je dao Papi mozaik crkve Svetog groba u Jerusalimu uz poruku da je to poklon “predsjednika države Palestine”.
Benedikt XVI – prvi Nijemac koji je izabran za Papu od pape Viktora II. (1055-1057.)
Njemački kardinal Joseph Ratzinger izabran je u 19. travnja 2005. u četvrtom glasovanju za 265. papu, a izbor prvog pape Nijemca nakon 948 godina veliki je broj vjernika na Trgu sv. Petra tada dočekao s oduševljenjem.
Joseph Ratzinger, koji je kao Papa uzeo ime Benedikt XVI., rođen je 16. travnja 1927. u Marktlu u Bavarskoj, u Njemačkoj. Njegov je otac bio policijski zapovjednik, a većinu svog djetinjstva Ratzinger je proveo u mjestu Traunsteinu gdje je pohađao gimnaziju. Ratzinger je kratko vrijeme poput većine njemačke djece tijekom Drugog svjetskog rata bio član Hitlerjugenda, a National Catholic Reporter objavio je 1999. godine da je Ratzinger 1943. godine bio raspoređen u protuzračnoj obrani tvornice BMW-a. Ratzinger je, prema istom izvoru, zatim poslan na austrijsko-mađarsku granicu, te potom prebačen natrag u Bavarsku gdje je dezertirao. Kada je Drugi svjetski rat završio, Ratzinger je bio američki ratni zarobljenik.
Od 1946. do 1951. Joseph Ratzinger studirao je na teološkom fakultetu u Freisingu, zatim i na sveučilištu u Münchenu, a nakon toga se zaredio. Benedikt XVI. govori brojne jezike te osobito voli muziku, posebice Mozarta i Beethovena.
Ratzinger je bio teološki savjetnik Drugog vatikanskog koncila, i smatran liberalom, ali on je nakon studentskih pokreta 1968. godine postao konzervativan, te počeo braniti vjeru od sekularizma.
Jedan od zanimljivih podataka je i taj da je on jedan od dvojice od 115 kardinala koje nije imenovao papa Ivan Pavao II. već papa Pavao VI.
Ratzinger je bio vodeći profesor teologije, zatim nadbiskup Münchena i Freisinga, a od 1981. bio je pročelnik kongregacije za nauk vjere. On je na tom položaju naslijedio hrvatskog kardinala Franju Šefera te čuvao crkvenu doktrinu.
Ratzinger je, između ostaloga, glavni pisac i potpisnik Deklaracije “Dominus Iesus”, objavljene 2000. godine. Katolička crkva u toj je Deklaraciji ponovila svoje gledište da je kršćanstvo jedina vjera od Boga, a Katolička crkva jedina koja tu vjeru čuva. Taj je dokument, koji je druge kršćanske crkve označio kao nedostatne, šokirao Anglikansku, Luteransku i Protestantsku crkvu koje su godinama održavale ekumenski dijalog s Rimom.
Ratzinger je bio najstariji kardinal imenovan papom od Klementa XII., koji je također imao 78. godina kada je 1730. godine izabran za papu, te prvi Nijemac koji je izabran za Papu od pape Viktora II. (1055-1057.), zbog čega ga je dio medija nazivao “Panzerpapom”.
Preuzeto s: Doznajemo.com