Saborski odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske utvrdio je jučer Prijedlog zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine kojim se predviđa uspostava Središnjeg državnog ureda i posebnog savjeta koji će skrbiti za jačanje veze Hrvatske s Hrvatima u BiH i dijaspori.
Ovaj zakon najvjerojatnije će se izglasovati u prvome čitanju do kraja tjedna kada započinje stanka uoči nastavka jesenskog zasjedanja, a u rujnu će se o ovome zakonu glasovati u drugome krugu, piše Večernji list.
U prvome čitanju
Ovim zakonom se prvi put, dvadeset godina nakon hrvatske neovisnosti, uređuju odnosi s Hrvatima izvan domovine, a predviđa jačanje gospodarskih, kulturnih i drugih veza. Zakonom se izravno podupire i ostvarenje hrvatske jednakopravnosti u BiH. "Predloženim zakonom uređuju se odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH, predlaže se osnivanje Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine, uvođenje statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva, uređivanje odnosa između tijela koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske kroz jačanje njihovih zajednica, te se propisuju mjere i aktivnosti za olakšavanje povratka i useljavanja", pojašnjava se u zakonu predloženom za prvo čitanje.
Na čelu Središnjeg državnog ureda imenovat će se državni tajnik zadužen za odnose s Hrvatima izvan domovine. "Osnivanjem Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH određuje se središnje tijelo nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan RH, kao i koordinaciju i nadzor svih aktivnosti između nadležnih ministarstava i ostalih nositelja suradnje. Savjet Vlade RH za Hrvate izvan domovine je savjetodavno tijelo Vlade RH koje pruža pomoć Vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Hrvatske", navodi se u zakonskom rješenju.
U ovome zakonu navode se nekoliko kategorija Hrvata na koje će se odnositi ovaj zakon od Hrvata iz BiH, hrvatskih manjina u susjednim državama do iseljeništva i dijaspore kao i treća generacija Hrvata koji više nemaju značajnije veze s domovinom. Poseban je naglasak u zakonu stavljen na položaj Hrvata u BiH. "Republika Hrvatska se zalaže za puno ostvarenje jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini", naglašava se u zakonu. Posebnom glavom u predloženom zakonu ureduje se zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica s ciljem očuvanja hrvatskog jezika, kulture i identiteta, ali i njihova informiranja i povezivanja.
CroCard
Posebnim odredbama uređuju se pitanja vezana uz uvodenje "statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva", koji mogu steći Hrvati izvan Republike Hrvatske bez hrvatskog državljanstva, njihovi supružnici koji nemaju hrvatsko podrijetlo, njihova djeca te prijatelji hrvatskog naroda i Republike Hrvatske koji njeguju hrvatski identitet i promiču hrvatsko kulturno zajedništvo.
O zahtjevima za stjecanje statusa odlučuje Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Osobe kojima je priznat status Hrvata bez hrvatskog državljanstva ne smatraju se strancima u Republici Hrvatskoj, a posebnim zakonima uređuju se pogodnosti u području školskog i visokoškolskog obrazovanja, zapošljavanja, natječaja i stipendija, zdravstvenog osiguranja i dr. Nadležni ministri donijet će pravilnike za ostvarivanje prava propisanih posebnim zakonima. Specifičnost među predviđenim pogodnostima predstavlja "Hrvatska kartica" (Croatia Card) kojom se želi Hrvatima izvan Republike Hrvatske omogućiti povoljniji pristup određenim uslugama, povoljniji uvjeti turističkih putovanja, organizirani boravak u Republici Hrvatskoj i sudjelovanje na kulturnim događanjima.
Državnom tajniku Ureda daje se ovlast da donese pravilnik kojim će se detaljnije urediti područja pogodnosti i način izdavanja "Hrvatske kartice". Razvoj suradnje s Hrvatima izvan RH predviđa se kroz kulturnu, obrazovnu i znanstvenu, gospodarsku, sportsku i drugu suradnju. Razvoj gospodarske suradnje temelji se na povezivanju hrvatskih gospodarstvenika izvan RH te poticanju ulaganja posebno u proizvodnju i turizam. Vlada Republike Hrvatske će urediti pitanje financiranja programa mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta, te osnivanje jamstvenog fonda za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva povratnika i useljenika u Republiku Hrvatsku, a sukladno postojećim propisima osigurat će se financiranje razvojnih projekata u Bosni i Hercegovini i razvojnih projekata za potrebite manjinske zajednice.(Dnevnik.ba)