Da je provedba Aneksa 7, odnosno povratak izbjeglica i raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini odavno završena priča, najbolje pokazuju prošlogodišnji rezultati o provedbi plana povratka u Sarajevo.
Tijekom cijele prošle godine na područje devet sarajevskih općina vratile su se tek 173 obitelji.
Navedeni registrirani povraci realizirani su kroz oslobađanje stambenih jedinica i obnovu, od čega su 34 obitelji bile interno raseljene na području Županije Sarajevo, 113 se obitelji vratilo iz Republike Srpske, 24 iz inozemstva, a samo po jedna iz drugih federalnih županija i Brčko Distrikta, piše Večernji list.
Kroz provedbu imovinskih zahtjeva u glavni grad se vratilo svega 35 obitelji, dok su ostali ostvarili povratak zahvaljujući obnovi njihovih domova, u čemu su značajan doprinos dale međunarodne organizacije i institucije. Međutim, za održivost povratka nisu osigurana sredstva, pa je upitno koliko se od onih koji su službeno navedeni kao povratnici doista vratilo u Sarajevo kao mjesto u kojem su živjeli prije rata.
- Za projekte u svrhu održivosti povratka Vlada Županije Sarajevo, zbog poznate teške ekonomske situacije te utvrđenih prioriteta, proračunom za 2010. godinu nije odobrila sredstva.
Glede toga, ministarstvo nije bilo u mogućnosti planirati provedbu projekata pomoći za održivost povratka, navodi se u godišnjem izvješću o povratku u Sarajevo resornog županijskog ministarstva, uz naznaku da je uz pomoć međunarodnih donatora, ipak pružena pomoć za 11 srpskih povratničkih obitelji.
Nacionalna struktura povratnika u prošloj godini također ne nagovještava značajnije pomake kada je u pitanju postizanje prijeratne multietničnosti grada. Najviše se Srba vratilo u Sarajevo prošle godine, ukupno 145 obitelji.
No, dosadašnja iskustva govore da je uglavnom riječ o malobrojnim kućanstvima u kojima dominiraju starije osobe. Kada su u pitanju Hrvati, u Sarajevo se prošle godine vratilo slovom i brojem pet hrvatskih obitelji. Još manje se vratilo “ostalih”, tek dvije obitelji.
Preuzeto s: Dnevnik.ba