U bosansko posavskom mjestu Domaljevac zanimljiva promocija

𝐏𝐫𝐯𝐚 𝐭𝐯𝐨𝐫𝐧𝐢𝐜𝐚 𝐬𝐥𝐚𝐝𝐨𝐥𝐞𝐝𝐚 𝐮 𝐁𝐢𝐇 svoje poslovanje utemeljit će na osnovnoj filozofiji proizvodnje – stvoriti najkvalitetniji sladoled po pristupačnim cijenama, pripremljen po posljednjim svjetskim standardima kvalitete i po originalnoj visoko kvalitetnoj recepturi, koji će osvojiti sve one koji uživaju u ovoj poslastici kako u BiH, tako i u zemljama uvoznicama.

Poštujem nastojanje Đure Kesić da se svojim oglašavanjem u vezi Svjetskog Kongresa Općine Domaljevac-Šamac i Dijaspore doprinese boljitku.

Monografija „Hrvatska naselja derventske općine“ Ilije Zirduma počinje sa predgovorom o općini Derventa

Pero Matić vlasnik je firme Eko-Bosanka Posavina iz Dervente rekao je kako je uzgoj lješnjaka isplativ ali je u proizvodnju potrebno uložiti dosta vremena i znanja. Od trenutka kada pripremite zemlju i posadite sadnice, potrebno je sedam godina čekati kako bi lješnjak počeo davati plod, a do tada imate samo troškove.

DERVENTA – U subotu 29. rujna 2018. godine u Derventi su održane Sedme posavske večeri u organizaciji Udruženja “Posavljak” iz Bijelog Brda, na kojima je nastupilo pet kulturno-umjetničkih društava. Idejni pokretač ove manifestacije je Jelica Blažević koja je istakla da su Posavske kulturne večeri manifestacija na kojoj se može vidjeti sva ljepota narodnih nošnji ovoga kraja, ali i čuti izvorna posavska pjesma.

KULTURNI PROCVAT U MALOM SELU I LITERARNI FENOMEN U BOSANSKOJ POSAVINI: TRI KNJIGE O HASIĆU

U Gornjem Hasiću, dan prije tradicionalnih „Susreta Hasićana“, održana je promocija knjige autorice Ružice Sarić-Šušnjare.

KORNICA - U subotu 13. Ožujka 2021. u prostorijama Regionalnog ureda Centra za mlade u Kornici održana je druga edukacija budućih mladih poljoprivrednika u sklopu projekta Iuvenes Fructus, na temu Fiziologije voćki, to jest znanosti koja proučava funkciju i procese u biljci.

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata u Bosanskoj Posavini povodom 30. obljetnice pada Bosanskog Broda i većeg dijela Bosanske Posavine koji je doveo do egzodusa hrvatskog i bošnjačkog naroda toga kraja obilježen je u četvrtak 6. listopada 2022. u Bosanskom i Slavonskom Brodu.

Obilježavajući 29. obljetnicu osnivanja 101. Bosanskobrodske brigade Hrvatskog vijeća obrane, preživjeli hrvatski branitelji i ostali vjernički puk Bosanske Posavine u molitvi su se 3. ožujka sjetili svojih 426 poginulih i nestalih branitelja te brigade.

Župa Kolibe se nalazi u Bosanskoj Posavini, udaljena oko 5 km zračnom crtom od Bosanskoga Broda, u pravcu jugoistoka. Smjestila se na lokalnoj prometnici Zborište – Kolibe – Bos. Brod. Nažalost, sada je u određenom polusnu i oživi samo za blagdana, a posebice na spomendan svoga zaštitnika, Sv. Mihovila.

Na kraju kalendarske godine uobičajeno je vrijeme za zbrajanje i analizu postignutih rezultata. O tome kakva je 2025. godina bila za općinu Odžak i koji su joj budući planovi, za RTV Herceg-Bosne govorio je načelnik općine Anes Osmanović, a mi taj inerviuj prenosimo u cijelosti.

Prema svemu sudeći mogli bismo reći da je opasnost od obilnih padalina snijega u našim krajevima, a prema prognozama, iza nas. Ako bolje sagledamo ono što je odrađeno u ovih nekoliko dana trebamo biti svjesni da je Općina Odžak na ovaj izazov odgovorila brzo, organizirano i odlučno, potvrđujući kako odgovorno upravljanje i efikasna organizacija svih pojedinaca i službi u sustavu daju konkretne rezultate i u najzahtjevnijim uvjetima

Stoga smo slobodni kazati da je se po obimu, brzini i kvalitetu obavljenog posla, općina Odžak s pravom svrstala u sam vrh općina u Bosni i Hercegovini.

Stoga se općina Odžak i njeni djelatnici iskreno zahvaljuju svima koji su na bilo koji način sudjelovali u čišćenju snijega i održavanju prohodnosti cesta na području ove općine.

Također zahvaljuju federalnim, kantonalnim odnosno županijskim, općinskim i komunalnim službama, angažiranim firmama i njihovim radnicima, kao i predsjednicima mjesnih zajednica i aktivistima koji su, uz dobru koordinaciju i nesebično zalaganje, dali ključan doprinos u otežanim vremenskim uvjetima koji nas zahvatili.

"Posebno ističemo da se poslovi zimskog održavanja i čišćenja snijega financiraju i iz sredstava komunalne naknade, koju redovno plaćaju naši građani i privredni subjekti. Upravo ta sredstva, uz odgovorno i transparentno upravljanje, omogućila su pravovremenu reakciju, angažman mehanizacije i ljudstva, te efikasno djelovanje na terenu.

Također iskrenu zahvalnost upućujemo i svim građanima koji redovnim plaćanjem komunalne naknade doprinose funkcioniranju sustava, kao i onima koji su pokazali strpljenje, solidarnost i osobni angažman u otežanim vremenskim uvjetima. Posebno zahvaljujemo svim radnicima i firmama angažiranim na čišćenju koji su, često i van redovnog radnog vremena, pokazali visok stupanj odgovornosti i brige za zajednicu i naš Odžak", za naš portal kazao je načelnik općine Anes Osmanović.

Isto tako načelnik je kazao kako je bilo i određenih propusta koje su uredno evidentirali i koje će zajednički otkloniti u narednom periodu, kako bi se još spremnije dočekali budući izazovi, ako ih uopće bude bilo.
Mišo Perak

Na samom početku tekuće 2026. godine aktualni načelnika OPĆINE ODŽAK gospodin Anes Osmanović4. siječnja je građanima općine uputio saopćenje povodom najavljenih snježnih padalina i mogućnosti otežanih vremenskih uvjeta, kako je Općina Odžak stavila u stanje pune pripravnosti sve nadležne službe.

U Orašju održana IV. redovita sjednica Predsjedništva Mladeži HDZ BiH: Završne pripreme za humanitarni turnir “Srce za Marka Tomaševića”

Predsjednica Bradara posjetila Orašje - podrška razvojnim projektima u Posavini

Prolazim opet istim putem, kroz polja Posavine, kroz Orašje i ona sela što šute pod sivilom oblaka. Ceste su iste, krivudave i uske, prašnjave kad grije sunce, blatnjave kad kiša natopi zemlju. Ali duša, duša sela više nije ista.
Gledam kroz prozor automobila, pa usporim, pa stanem... I gledam u prazne sokake gdje sam nekada trčao bos i osmijehom širokim kao nebo.

Ne mogu biti da ne odgovorim ovima koji toliko vole Bosansku Posavinu da čak ne znaju što sve pripada našoj regiji. Zar smo uistinu spali na to da nam platformu opstanka rade, kronični lažovi, prevaranti po Mostaru, Zagrebu ili drugdje. Vi koji ste prodali svoju imovinu, prodali ste sve one koji tamo žive, pa i (brata, sestru, majku, oca i svu rodbinu).

U utorak 23. prosinca 2025. u poslijepodnevnim satima kada svi razmišljaju kako staviti pečenicu-odojak na ražanj, pade mi čelična cijev koju sam bojio na prste od desne noge. Pogledam prsti krvare, ali ne osjećam pretjerano jaku bol.Ipak radi stalnoga krvarenja u 16.30 sati odem do ambulante svoje obiteljske doktorice koja me odmah uputi na hitnu službu KBC Osijek. Izlazim iz ambulante opće medicine i razmišljam da li da je poslušam ili da učinim po svom i kako ja hoću.

Jeste li nekada pričali sa svojim unucima o vašem rodom mjestu ili mjestu vašeg rođenja i odrastanja? Danas mnoga djeca o našem zavičaju ne znaju skoro ništa ili jako malo. Ne znaju i to je sasvim normalno, kako će znati ako im to mi nismo kazali ili prenijeli.
Oni ne znaju da su naša mjesta rođenja ujedno i groblje za tri generacije. Da je to nada, zalivena znojem i krvi koje su grijale promrzle ruke.

Danas nam djeca dođu u posjetu s automobilima skupljim od nekadašnje naše tri ljetine. Pričaju o “korijenima” i “autentičnom životu”dok im je Telefon stalno u ruci, kao da je produžetak njih samih.

Ako ih vidimo da poziraju uz vaš korodirani stari traktor koji stoji još od 90-ih godina i smiju se u kameru mi mislimo da se povezujem sa svemirom, a u upravo oni se tu osjećaju blagoslovljeno.
Kada ih tako vidimo, ne trebamo im ništa govoriti niti dobacivati. U ostalom oni u mislima i ne misle samo na nas, već i one prija nas.

Njima je zanimljivo kako naš bunar ili pumpa nemaju dovoljno vode i da se moraju produbljivati jer im izvori presušuju. Što je za njih izvor, njihov izvor je samo mjesečni dohodak za koji znaju da će sigurno doći bez žuljevitih i ispucalih ruku koje su tvrde i pune priča o svakoj suši, svakoj puknutoj cijevi, svakoj otpaloj tarabnjači i svakom prasetu ili teletu spašenom u ledenoj noći.

Odveo sam je u praznu štalu i pokazao kako smo tu nekada imali krave, bikove, konje, svinje i kokoši koje smo sve znali po imenu i to sve pod istim krovom. Vjerujte da nisam znao što joj odgovoriti na pitanje "što nam je sve to trebalo" jer znao sam da smo nekada i gubili novac samo zato da ih imamo i hranimo. Ali imali smo i to ne samo ja i ti, već svi. Imali smo domaćeg povrća i mesa što građani u životu neće pojesti.

Rekao sam joj kako smo čuvali našu zemlju koju smo posjedovali za njih, da je oni imaju, da je oni naslijede i posjeduju, a onda sam shvatio da im upravo mi time ostavljamo samo dug.

Tada je prvi put otkako je došla, spustila telefon. Gledala je praznu štalu, i u njoj i meni konačno vidjela istinu.
Ipak mi je rekla ovo nije kadar za slikanje ovo osjećam kao živo biće koje krvari i osjeća bol i traži od nas sve što imamo. Ne povezuješ se s njim pozom već mu služiš iz dana u dan.

Nastala je tišina, tišina koja je govorila više od bilo koje riječi. Osjetio se samo propuh kroz praznu štalu.
Onda me pogledala, bistrih očiju i rekla: “Djede... što mogu učiniti da pomognem?”

Podigao sam pogled prema šljiviku i rekao joj idemo do prve šljive da osjetiš ono što ona ima, a što ona novcem kupljena nema.
I na kraju sam shvatio da je došla tražeći sadržaj, i da je možda pronašla vezu.
A neke veze dolaze s razlogom koje traže da se pojaviš, staviš ruke u zemlju i osjetiš istinu života.
Mišo Vlado Perak

Medicina i farmacija opsežne su, sveobuhvatne, razgranate... discipline znanosti u kojima se neprestano istražuje i otkriva nešto novo. Naši skromni, a tako mudri predci, prije nego bi zatražili stručnu pomoć, sve potrebno potražili bi u prirodnom okruženju.

U četvrtak, 24. lipnja proslavljen je zaštitnik župe Donja Tramošnica, Sv. Ivan Krstitelj. Tom prigodom svečano misno slavlje predslavio je pomoćni banjolučki biskup Marko Semren, OFM. U koncelebraciji je bilo 20-ak svećenika Doborskog, Brčanskog i Šamačkog dekanata, a na misi je sudjelovao i velik broj vjernika – kako župljana, tako i hodočasnika iz susjednih župa.