Danas slavimo blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje, kojim ujedno završavaju božićni blagdani. Prateći zvijezdu repaticu trojica mudraca stigli su u Betlehem, poklonili se Isusu i darovima priznali Kralja nad kraljevima. Blagdan Sveta tri kralja, kojem se većina Hrvata raduje kao još jednom neradnom danu, slavi se 6. siječnja i predstavlja kraj božićnog razdoblja 'dvanaestodnevnice'.
Prema novijem poimanju, naslovno Badnjak je samo jedan dan, koji prethodi božićnim blagdanima. Općenito u katoličkom svijetu poima se kao dan neposredne priprave i spremanja za polnoćnu misu. Prvotno se slavio još u pretkršćansko vrijeme.
Evo nas u posljednjoj nedjelji došašća kada proslavljamo „OČIĆE“ i palimo posljednju svijeću koja simbolizira temelj kršćanstva: ljubav! Ovo je prigodni trenutak da proniknemo u svoja prostranstva i zapitamo se o našoj vjeri.Sveti Franjo Ksaverski moleći je govorio: «Ljubim te, ne zato što mi možeš dati nebo ili pakao, nego jednostavno zato što si ti, moj kralj i moj Bog». Za ovakav govor srca moramo proći trnovit duhovni put. Takav put prijatelju prolazimo mi kršćani.
Prisjetimo se starih običaja koji se provode na ovim prostorima kao i prostorima regije, a čine neizostavni dio tradicije Hrvata katolika u predbožićno vrijeme. Tako se na današnji dan, blagdan sv. Lucije, samo dvanaest dana prije Božića, sije pšenica kao simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Samim svojim izgledom davala je zelenilo i nadu usred zime i snijega, a služila je i kao blagoslov ljetine, istodobno ukrašavajući domove.