GAREVAC - Bez obzira na vremenske (ne)prilike, jedan godišnji posao u Posavini nikada ne kasni – pečenje rakije. Oduvijek je to drag događaj kojemu se daje posebna pažnja. Istina, kroz vrijeme nužne su promjene u načinu okupljanja svih sudionika tog veselog događaja, jer manja su okupljanja, neki dijelovi procesa su i automatizirani, ali „princip je isti, sve ostalo su nijanse“ . Ovih dana „šetaju“ se Posavinom ti popularni strojevi po gazdinstvima većine posavskih domova, a sa prvim jesenjim danima posao se privodi kraju. Pečenje rakije organizira se kao obiteljsko okupljanje, gotovo kao društveni događaj.

Kao što se nakon Pule filmovi sele na filmski festival u Orašju - Malu Pulu, tako je i Monografija Ivo Gregurević prije Zagreba promovirana u Orašju, zahvaljujući njenom inicijatoru glumcu Vedranu Mlikoti. Monografija je, kaže Vedran, a što su potvrdili i vrsni znalci, napravljena ne samo po Hrvatskim već Europskim pa i svjetskim standardima, na ponos Ivi, Orašju i hrvatskoj kulturi.

Od dolaska isusovca Ivana Ratkaja u Latinsku Ameriku u XVII. stoljeću do danas, nemali broj hrvatskih misionara je prešao Atlantski ocean i širio radosnu vijest na novom kontinentu. “Poniznošću do uzvišenosti” je knjiga autora Ante Pranjkića, teologa, novinara i urednika, posvećena je jednome od njih, fra Augustinu Agustinoviću, izuzetnom franjevačkom svećeniku iz Bosanske Posavine koji je pastoralnim radom posvećenom onima najpotrebitijima u društvu ostavio duboki trag u Venezueli.

ORAŠJE-Maja Šebelić iz Pule, Luka Kuzmanović iz Poljske, Mihaella Bardheci, Vid Đorđo i Filip Štimac iz Bjelovara, Domagoj, Ana i Vlatka Stojak iz Novog Travnika, Sara Horvat iz Zagreba, Dragana Golić iz Subotice i iz Orašja Nina Ivanović, mladi su daroviti glumci koje je publika ljetnog kina Dana hrvatskog filma Ivo Gregurević nagradila burnim pljeskom za njihov prvi filmski uradak.

Patrick Letica, 25. godišnjak iz Švicarske, nakon 50 dana vožnje duge 2.200 km biciklom je stigao u rodno mjesto svojih roditelja u Domaljevac. Patrik je iz Ciriha krenuo prema Milanu, Firenci, obišao Veneciju, Istru, Split, Međugorje, Mostar, Sarajevo i stigao do Domaljevca kojeg, kaže nam, posebno nosi u srcu.

Biciklizam postaje sve popularniji hobi, a zasigurno je i jedan od sigurnijih i najzdravijih načina da fizičku kondiciju držite na optimalnoj razini. Ipak, više od održavanja kondicije bio je neobičan put dvoje mladih - Marije Arlović i Moritza Meyera koji su biciklima prošli put dug čak oko 2000 kilometara (Moritz i više) od Njemačke do Marijine rodne Posavine, točnije Oštre Luke (Grad Orašje).

Kroz dva neobična primjera iz Orašja o uzgoju netipičnih kultura za posavsko podneblje, ravničarski se teren pokazao odličnim područjem za uzgoj ne samo sibirske borovnice nego i peruanskoga kukuruza. Primjer prvi: umirovljeni profesor iz Orašja nakon četiri godine istraživanja sve popularnije u svijetu sibirske borovnice prvi je u Bosni i Hercegovini krenuo u pionirski pothvat i postao prvi uzgajivač te vrste bobičastoga voća u BiH.

Unatoč svoj tehnološkoj razvijenosti, koliko je čovjek nemoćan pred prirodom i njezinim fenomenima, svake godine potvrđuje se nizom primjera kakve su suše, poplave, pa i katastrofe poput pandemije COVID-19 koja je pogodila cijeli svijet i odnijela milijune života.

Redoviti festivalski gost redatelj Dražen Ferenčina ove je festivalske godine u Orašju imao tešku zadaću napraviti režiju u kojoj se sedam glumačkih i voditeljskih parova izmjenjuje na pozornici svečanog otvorenja Dana hrvatskog filma – Ivo Gregurević. Uspješno je sve ukomponirao u glamuroznu svečanost kao što je u Orašju imao uspješnice sa kazališnim predstavama. Bio je redatelj nekoliko kazališnih predstava oraških kazalištaraca i uvijek je tu kada treba pomoći neki posavski kulturni projekt.

U Domaljevcu, središtu općine Domaljevac-Šamac, građanska inicijativa pokazala se snagom koja pokreće, mijenja, okuplja građane i projektima uljepšava svakodnevicu stanovnika te posavske općine. Iako već sada taj prostor uljepšava mjesto s rubnom šetnicom uz Savu, projekt, kažu nam, nije završen jer, uz sada pristojno uređen prilaz koji ističe okoliš, s klupama, ljuljačkama za djecu i odrasle, slijedi još dodataka kako bi se očuvao izgled prostora i u vrijeme kada hirovita rijeka prekrije vodom prostor plaže.