Najnovije na portalu
U ZAGREBU ODRŽANA TRADICIONALNA SUDŽUKIJADA BOSANSKE POSAVINE
U godinama svog punog sjaja, Garevac nije bio samo selo — bio je mali, živi svijet za sebe. Smješten uz Modriča, disao je ritmom rada, putovanja i nade.
Željeznica je tada bila prozor u veliki svijet. Moderni vlakovi poput Olimpik exspresa vozili su Garevljane daleko, sve do Ploča na moru. Mladi su putovali na školovanje, radnici na poslove, a obitelji na rijetke, ali dragocjene izlete. Kada bi se začuo zvuk lokomotive, činilo se kao da selo na trenutak zadrži dah.
Divno je pisati priče o vjernosti i korijenima. Malo je stvari koje griju srce poput ljubavi koja je preživjela desetljeća, a započela je u školskom dvorištu i školskim klupama, gdje su prvi osmjesi i nevinije riječi postajali temelj za sve ono što je kasnije raslo i cvjetalo. Takve priče nose u sebi miris djetinjstva, zvuk smijeha koji se odbijao od zidova učionica i tajanstvene šapate pod starim drvećem školskog dvorišta. One podsjećaju da prava ljubav ne poznaje vrijeme, da se njeguje u sitnim gestama i da svaki zajednički trenutak, ma koliko mali bio, postaje nit koja spaja prošlost i sadašnjost u jedno toplo, trajno sjećanje.
U pitomoj ravnici, gdje se nebo spušta nisko nad poljima žita i kukuruza, ležalo je selo Garevac, tik uz Modriča, kao tiha, ali ponosna kapija Bosanska Posavina. Prije Domovinskog rata, Garevac je bio selo koje se prepoznavalo po urednim dvorištima, bijelim ogradama i ljudima koji su znali svakoga pozdraviti imenom. Ujutro bi se iz dimnjaka dizao dim, a navečer su se nekada palile petrolejke, male žute zvijezde u prozorima kuća. Tako je bilo sve do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, kada je selo dočekalo svjetlost električne energije.
Ovo je prizor koji uistinu boli, osobito one koji nose sjećanja na vremena kada je Bosna bila žila kucavica života, čista i ponosna. Ovo prizor Garevačkog Osretka nije samo ekološki izvještaj; to je krik za izgubljenim poštovanjem prema prirodi i zemlji koja nas hrani.
Danas je Valentinovo, blagdan kada se daruju zaljubljeni diljem svijeta slaveći tako svoju ljubav. Taj romantični blagdan koji je ne tako davno stigao u naše krajeve, nosi ime po Sv. Valentinu. Postoji mnogo tumačenja o nastanku Valentinova, no jedno je sigurno a to jest da je ime dobio po rimskom svećeniku Valentinu.
U Garevacu, uz obale Rijeka Bosna, odvijalo se moje djetinjstvo – jednostavno, siromašno, ali bogato smijehom, hrabrošću i uspomenama koje ni vrijeme ne može izbrisati.
Za nas je Bosna bila more. Nismo imali bazene, gumene kolutove ni učitelje plivanja. Imali smo rijeku, sunce, gole noge i stada krava koje smo čuvali uz njeno korito. Dok su krave pasle, mi smo se igrali na obali, bacali kamenčiće i gledali kako voda teče, snažna i nepredvidiva.
prateće vijesti
Radio Odžak Live 7:00 -21:00
-
Potpisivanje ugovora o sufinanciranju projekta privatnih gospodarskih društava, obrta, registriranih udruga i neprofitnih otganizacija iz oblasti zaštite okoliša
Ministar prometa, veza i zaštite okoliša Županije Posavske Pero Radić potpisao je ugovore s korisnicima sredstava u okviru Javnog poziva iz oblasti zaštite okoliša, čime je nastavljen kontinuitet institucionalne potpore projektima usmjerenim na očuvanje prirode i unapređenje kvalitete života građana.
-
Ministar prometa, veza i zaštite okoliša Županije Posavske Pero Radić danas je posjetio područja zaštićenih kopnenih krajobraza Starača i Tišina, gdje su započete prve aktivnosti uređenja i čišćenja, a koje se provode u okviru projekta “Sanacija divljih odlagališta u području zaštićenih krajobraza u zonama izvorišta i uz vodotoke”, sufinanciran sredstvima Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Procijenjena količina divljeg otpada na području oba zaštićena krajobraza iz dokumentacije iznosi 3.620 m³. Sanacijske aktivnosti provode se u skladu s važećim propisima, a sav prikupljeni mješoviti komunalni i građevinski otpad izvođač radova je dužan zbrinuti na regionalnu deponiju, sukladno ugovorenim obvezama i važećim procedurama gospodarenja otpadom. Ministar Radić ovom je prilikom istaknuo važnost kontinuiranog ulaganja u projekte zaštite okoliša, pri čemu je naglasio kako je sanacija divljih odlagališta jedan od ključnih preduvjeta za očuvanje prirodne baštine i kvalitetu života lokalne zajednice. Također, razgovarao je i s predsjednicima mjesnih zajednica o aktualnom stanju na terenu te daljnjim mjerama potrebnima za očuvanje okoliša, nastavku planiranih aktivnosti te razvoju edukacijske i posjetiteljske infrastrukture na području zaštićenih krajobraza. Projekt sanacije divljih odlagališta na području Starače i Tišine predstavlja značajan korak u sustavnom rješavanju problema nelegalnog odlaganja otpada te doprinosi očuvanju prirodnih vrijednosti ovih iznimno vrijednih prostora.
-
Radi se o ugovorima kojima će biti izvršeni radovi sanacije na regionalnoj cesti R 463 Donja Mahala – Bok, regionalnoj cesti R 464a Odžak – Svilaj i regionalnoj cesti R 464c Domaljevac – Brvnik, ukupne vrijednosti 997.591 KM, priopćeno je iz Vlade ŽP.
-
promo video odžak
Divno je pisati priče o vjernosti i korijenima. Malo je stvari koje griju srce poput ljubavi koja je preživjela desetljeća, a započela je u školskom dvorištu i školskim klupama, gdje su prvi osmjesi i nevinije riječi postajali temelj za sve ono što je kasnije raslo i cvjetalo. Takve priče nose u sebi miris djetinjstva, zvuk smijeha koji se odbijao od zidova učionica i tajanstvene šapate pod starim drvećem školskog dvorišta. One podsjećaju da prava ljubav ne poznaje vrijeme, da se njeguje u sitnim gestama i da svaki zajednički trenutak, ma koliko mali bio, postaje nit koja spaja prošlost i sadašnjost u jedno toplo, trajno sjećanje.
Labudovi su jedna od najprepoznatljivijih ptica na svijetu, a stoljećima su inspiracija za mitove, bajke i umjetnost. Njihova elegancija na vodi i snaga u zraku čine ih fascinantnim bićima. Oni pripadaju porodici pataka (Anatidae), ali su znatno veći i dostojanstveniji od svojih rođaka.
Ova informacija je bitna za sve povratnike i umirovljenike koji primaju inozemnu mirovinu a podliježu obveznom zdravstvenom osiguranju u Švicarskoj ili nekoj drugoj zemlji. Plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, sukladno Protokolu III uz Sporazum između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, u odnosima između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije primjenjuju se uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.
U ZAGREBU ODRŽANA TRADICIONALNA SUDŽUKIJADA BOSANSKE POSAVINE
U zgradi Vlade Županije Posavske u Orašju danas su potpisani ugovori za realizaciju projekta izrade inventarizacije flore, faune i fungi u zaštićenim krajobrazima Starača i Tišina.
Dana 2. veljače obilježavamo Međunarodni dan vlažnih staništa.
Danas slavimo blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje, kojim ujedno završavaju božićni blagdani. Prateći zvijezdu repaticu trojica mudraca stigli su u Betlehem, poklonili se Isusu i darovima priznali Kralja nad kraljevima. Blagdan Sveta tri kralja, kojem se većina Hrvata raduje kao još jednom neradnom danu, slavi se 6. siječnja i predstavlja kraj božićnog razdoblja 'dvanaestodnevnice'.
Prema novijem poimanju, naslovno Badnjak je samo jedan dan, koji prethodi božićnim blagdanima. Općenito u katoličkom svijetu poima se kao dan neposredne priprave i spremanja za polnoćnu misu. Prvotno se slavio još u pretkršćansko vrijeme.
Evo nas u posljednjoj nedjelji došašća kada proslavljamo „OČIĆE“ i palimo posljednju svijeću koja simbolizira temelj kršćanstva: ljubav! Ovo je prigodni trenutak da proniknemo u svoja prostranstva i zapitamo se o našoj vjeri.Sveti Franjo Ksaverski moleći je govorio: «Ljubim te, ne zato što mi možeš dati nebo ili pakao, nego jednostavno zato što si ti, moj kralj i moj Bog». Za ovakav govor srca moramo proći trnovit duhovni put. Takav put prijatelju prolazimo mi kršćani.
Recenzija:
Rat i kiša – knjiga bez ratnog pokliča
Promocija knjiga Selme Huskić Lopertone
NEOBIČNA PROMOCIJA POSAVSKOG LEKSIKONA U DRUŠTVU HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA U ZAGREBU
U godinama svog punog sjaja, Garevac nije bio samo selo — bio je mali, živi svijet za sebe. Smješten uz Modriča, disao je ritmom rada, putovanja i nade.
Željeznica je tada bila prozor u veliki svijet. Moderni vlakovi poput Olimpik exspresa vozili su Garevljane daleko, sve do Ploča na moru. Mladi su putovali na školovanje, radnici na poslove, a obitelji na rijetke, ali dragocjene izlete. Kada bi se začuo zvuk lokomotive, činilo se kao da selo na trenutak zadrži dah.
U pitomoj ravnici, gdje se nebo spušta nisko nad poljima žita i kukuruza, ležalo je selo Garevac, tik uz Modriča, kao tiha, ali ponosna kapija Bosanska Posavina. Prije Domovinskog rata, Garevac je bio selo koje se prepoznavalo po urednim dvorištima, bijelim ogradama i ljudima koji su znali svakoga pozdraviti imenom. Ujutro bi se iz dimnjaka dizao dim, a navečer su se nekada palile petrolejke, male žute zvijezde u prozorima kuća. Tako je bilo sve do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, kada je selo dočekalo svjetlost električne energije.
Ovo je prizor koji uistinu boli, osobito one koji nose sjećanja na vremena kada je Bosna bila žila kucavica života, čista i ponosna. Ovo prizor Garevačkog Osretka nije samo ekološki izvještaj; to je krik za izgubljenim poštovanjem prema prirodi i zemlji koja nas hrani.
