Neumorni Anto Pranjkić uložio je ogromnu energiju i entuzijazam za organiziranje Znanstvenog skupa sugestivno nazvanog "Bosanska Posavina: jučer, danas, sutra," koji je održan 11. rujna ove godine u Zagrebu. Razgovarao sam s Antom nakon skupa kako bi publici još više približili taj događaj koji je bio zahtjevan za organizirati zbog raspršenosti Hrvata iz Bosanske Posavine. Anto i ja se poznajemo dugi niz godina i u komunikaciji smo na "ti". Međutim ovdje sam zbog poštivanja novinarskih standarda i radi prakticiranja medijske kulture Antu pretvorio u "Vi".

 Ikona Posavske izvorne glazbe Marko Begić nazočio je na Znanstvenom skupu "Bosanska Posavina: jučer, danas, sutra," koji je održan u subotu, 11. rujna ove godine u Zagrebu. Na tom je skupu zaključeno da se nastavi s realizacijom inicijative uvrštavanja izvorne Posavske glazbe na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. Upravo su Marko i njegov brat Ilija bili nezaboravno promotori takve Posavske glazbe i udahnuli joj umjetničku dimenziju. Posavsku izvornu glazbu prigrlila su mnoga pjevačka grla koja su svatko na svoj način oplemenjivala tu glazbu.

U Zagrebu je 11. rujna 2021.g. održan znanstveni skup koji je okupio nekoliko znanstvenika iz BiH i Hrvatske. “Bosanska Posavina; jučer, danas, sutra” Tema je to cjelodnevnog skupa koji je organizirala Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu i Udruga “Prsten”. Pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan BiH, Ministarstva kulture RH, Osječko baranjske županije. Na skupu je svoje izlaganje iznijelo dvanaest znanstvenika rođenih u Bosanskoj Posavini. Smatra se kako iz ovog djela BiH u svijetu ima 353 znanstvenika.

Poštovani čitatelji Garevačkog informativnog portala: radi izuzetne važnosti za identitet posavskih Hrvata Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu pokrenula je projekt „Zaštite Posavske izvorne glazbe kao nematerijalnog kulturnog dobra UNESCO-a”. Kako bi projekt polučio svoj rezultat te Posavska izvorna glazba postala zaštićena potrebno je učiniti nekoliko važnih koraka.

Hrvatsku danas obilježava izumiranje, prirodni pad i depopulacija ukupnog stanovništva, intenzivno se iseljava mlado i obrazovano stanovništvo, a već dugi niz desetljeća ukupno stanovništvo prati proces starenja. Prema prognozama Ujedinjenih naroda o kretanju stanovništva u svijetu za 2017. godinu, Hrvatskoj do 2050. godine prijeti pad broja stanovnika za više od 15 posto. Zbog svega toga, pitanje demografske revitalizacije, osobito ruralnih područja, i ostanka mladih u Hrvatskoj postaju najvažnija društvena pitanja.

- Rivalstvo i netrpeljivost među navijačima Dinama i Hajduka, popularnim Bad Blue Boysima i Torcidašima, traju dosta dugo,  ali je rijetkost da navijači popularnih „modrih“ i „bilih“ zajedničkim dogovorom pokrenu humanitarnu akciju.

Nova plesna sezona je pred nama, očekuju Vas sjajne plesne koreografije, nastupi, natjecanja i za odrasle zabavna plesna rekreacija.
Vršimo upis u 4.grupe:

Mlada žena koja se tek udala jednog je vrelog ljetnog dana došla u posjetu svojoj majci. Sjela je u fotelju i dok je pila ledeni čaj, započele su priču o životu, o braku, o odgovornostima i obavezama zrelih ljudi. Majka je zamišljeno promućkala kockice leda u svojoj čaši i onda je jasno i trezveno pogledala svoju kćerku.

Danas je blagdan sv. Josipa Radnika, svima koji nose ovo ili slično ime čestitamo imendan! Godine 1955. uveo je u crkvenu godinu blagdan sv. Josipa Radnika veliki papa Pio XII. Odredio je da se taj blagdan slavi 1. svibnja, na dan “koji si je svijet rada izabrao kao svoj praznik”. Godine 1889. takozvana Druga internacionala odlučila je da će 1. svibnja slaviti kao svjetski praznik radništva. Iste godine papa Leon XIII. izdaje svoju encikliku o svetom Josipu Quamquam pluries te u njoj “radnike i sve ljude skromnih životnih prilika ‘upućuje na sv. Josipa’ kao uzor i primjer za nasljedovanje”. Sveto pismo Novog zavjeta samo na jednom mjestu spominje Josipovo zanimanje.

Pružamo Vam mogućnost ponovnog čitanja jedne iz niza pjesama zbirki našeg suradnika Mije Vidaković. Pjesam nosi naslov Sveti Anto!

KUD Posavski vez Beč utemeljen je 2017. godine. Osnovan s jedne strane zbog ljubavi prema folkloru i narodnim igrama, željom prenošenja kulture predaka na djecu, a s druge strane, da se istovremeno djeci i mladima pruži adekvatan oblik slobodne aktivnosti za njihov psiho-socijalni razvoj. U radu KUD-a sudjeluju djeca i odrasli, a težište je rada stavljeno na prenošenje znanja iz kulture, povijesti i tradicije kao i zajednička razmjena novih znanja kako bi se zadržalo jedinstvo i identitet podrijetla.

“POSAVINA PJEVA I PLAČE” – je glazbeno-scenska predstava osmišljena na bazi istoimenog sveučilišnog istraživanja Profesora Guide Raschieri i njegovih suradnika, koji su predstavili svoj projekt i u tiskanom izdanju u dva dijela, na talijanskom jeziku uz koje su priloženi i 3 DVD uratka s iznimno bogatim sadržajem.

Samo dva dana prije smo objavili članak s naslovom „Svijetli primjer rada MZ Garevac“, u kojem smo opisali kako je naša MZ svijetli primjer da se i s malo može učiniti dosta, ako se uloži trud, znanje, ideje i želja. Uz put smo zamolili Garevljane da ih pomognu svojim donacijama jer njih nitko ne spominje i ne traži za njih financijsku pomoć, a svi radovi koji su vezani za selo su na njihovim plećima. Oni su oni koji misle na selo, oni čiste i uređuju Garevac, bankine pored ceste, potkresavaju međe i uređuju garevačko groblje.

Početak je mjeseca rujna 2021., mjeseca u kojem ćemo ući u jedno novo kalendarsko vremensko razdoblje. Vrijeme u kojem ćemo brati plodove koje smo proljetos i ljetos zasadili u našim vrtovima, i plodnim ravničarskim njivama i poljima. I ako nam vrijeme nije bilo baš naklonjeno radi velikih vrućina i suša tijekom ljeta ipak nas naši usjevi nikada nisu izdali pa tako će nadamo se biti i ove godine.

Manifestacija “Posavsko kolo” u Odžaku ima tradiciju koja će iduće godine biti u znaku jubilarna dva desetljeća. Održava se u vrijeme kada se po tradiciji svetkovanja blagdana Velike Gospe i u danima nakon nje u kolovozu okupi i veliki broj odžačke dijaspore. - Ovih dana Odžak je više nego trostruko povećao broj mještana pa se može nazvati i jednom od najposjećenijih turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini.