18
Sat, Jan
6 New Articles

Nada Koturić
Typography

ana_topicOd nekada najrasprostranjenijeg danas u Posavini korparstvo u izumiranju! Posavci su vrsni korpari, proizvode namještaj od vrbovog pruća i gotovo umjetničke predmete. Posao se obavlja ručno pa predstavlja svojevrsni raritet jednoga kraja.

U projektu prekogranične suradnje općina Domaljevac-Šamac i Vukovarsko srijemska županija namjeravaju prema EU aplicirati upravo takav projekt oživljavanja starih zanata kao što je korparstvo i pravljenja svojevrsnog Centra u Domaljevcu.


ORAŠJE-Tradicionalan zanat od kojeg se prije posljednjeg rata moglo, ako ne dobro, a ono bar pristojno živjeti, čak i školovati djeca, kažu nam iskusni korpari grebničkoga kraja čije su se korpe mogle pronaći u svim dijelovima svijeta. Korparstvom se bavio i veliki broj posavskih obitelji oraškoga područja.

Kako se danas na prste jedne ruke mogu izbrojati preostale posavske tkalje na širem posavskom prostoru, jer izumro je zanat tkanja ukrasnih ponjava , polako izumire i korparstvo kao široko rasprostranjeni zanat.

Kako posavci vole tradiciju a posijane njive pod vrbovim prućem i šibom ne žele ostaviti pod korovom, ipak malobrojni i dalje nastavljaju stopama ranijih generacije. To uglavnom čine stariji i u pravilu isključivo kao dodatni izvor prihoda koji bi se teško mogao nazvati zaradom.

               
Nekada glavni izvor zarade
U prolazu kroz Oštru Luku, tik uz ulicu zamijetili smo vrijednu posavsku Anu Topić u godišnjem poslu sortiranja vrbovog pruća ili kako to posavci vole kazati - šibe. U najvećem dijelu godine ispred kuće obavlja neki od procesa u proizvodnji vrbovog pruća.

 Nekada je to sušenje, nekada sortiranje, kuhanje ili su pak izloženi gotovi proizvodi tzv. auto korpe. Taj nas prizor iznova podsjeti na zlatne godine korparstva kada je to bio glavni izvor prihoda za stotine posavskih obitelji.

Danas je masovna proizvodnja prerasla u pojedinačnu  a organizirano se bavi tek nekoliko uglednih korpara koji su razvili biznis proizvodnje pletenog namještaja od vrbovog pruća.Mali proizvođači kakva je obitelj Topić proizvodnjom se bave tek da njiva ne ostane u korovu.Takvih je puno u Oštroj Luki, Matićima, Vidovicama i ostalim oraškim mjestima.

               
Tradicija a ne zarada
-Ma nema to nikakve zarade ali time se bavimo godinama pa što da se radi. Stariji smo i bilo bi dobro da nam sin ima posla ali kako je nezaposlen i mi moramo bar nečim se baviti, priča nam u jednom dahu Ana ne prekidajući započeto sortiranje šibe. –Nekada se od ovoga moglo živjeti i korpa je dobro išla a danas nema nikakve zarade jer na oko četiri duluma šibe, ako su dobre prilike možda bude zarade svega do 1.500 KM u najboljeg slučaju. Sve je skupo, mora se platiti kazani i ostalo a nama što ostane. Dobro bi bilo da nam netko uzme sirovu šibu ali ako nema nikoga idemo plesti i očekivati da će netko kupiti korpe, kaže nam Ana.

Za Posavinu piše Nada Koturić