Novi predsjednik Županijskog odbora Posavina HDZ-a 1990. Željko Josić u intervjuu za Dnevni list govori o problemima s kojima se Posavina suočava gotovo godinu dana nakon katastrofalnih poplava koje su gotovo u potpunosti uništile taj kraj.
Nekadašnji načelnik općine Domaljevac, doktorant na Fakultetu političkih znanosti, danas zastupnik u skupštini Posavske županije i izaslanik u federalnom Domu naroda, govori i o odnosu dvaju HDZ-ova u Posavini te o ključnim problemima koje treba riješiti kako bi Posavina krenula naprijed u gospodarskom smislu.
Vaš je kraj pretrpio velike štete u prošlogodišnjim poplavama. Svakodnevno smo svjedočili brojnim apelima za pomoć. Kakvo je trenutačno stanje, oporavlja li se Vaša općina, ali i ostali krajevi Posavine i što se uradilo po pitanju, takoreći, povratka na stanje prije poplava?
- Poplave su na području Posavske županije prouzročile štetu od skoro 300 milijuna KM. Najviše je stradala općina Domaljevac u kojoj je 95 % teritorija dvadeset dana bilo potopljeno. Ogromne štete nanesene su gospodarstvu, poljoprivredi, stambenom fondu, javnim objektima, infrastrukturi. Kratko rečeno, nema sektora kojega poplave nisu devastirale. Nažalost, bilo je i ljudskih žrtava. Danas, deset mjeseci nakon poplava, izuzetnim angažmanom općinske uprave u Domaljevcu, građana i međunarodnih i domaćih donatora obnovljeni su svi objekti društvenog značaja: škole, vrtić, dom zdravlja, športska dvorana, elektra, pošta, komunalna služba, domovi kulture, športski objekti, a u tijeku je obnova Centra za skrb starih i nemoćnih osoba. Obnavlja se i stambeni fond. Da, materijalni oporavak teče u cijeloj Posavini, ali zabrinjava pojačan trend odlaska ljudi iz Posavine. Taj problem je posebno istaknut i na prošlotjednoj izvanrednoj sjednici Skupštine Posavske županije na kojoj je imenovana nova županijska Vlada.
Koliko se sjećam, Vi ste zajedno sa svojim sumještanima tih dana bili na ‘prvoj crti’, a u javnosti se pojavila informacija da ste jedno vrijeme obustavili plaće u općini dok se situacija s poplavama ne stabilizira. Smatrate li da je ta mjera tada bila ispravna, budući je bilo i onih koji su negodovali?
- Dok su se građani svim snagama uključili u obranu od prodora rijeke Save, a potom i u organiziranje života u izvanrednom stanju kada nas je “iza leđa” poplavila rijeka Bosna, jedan dio općinskih službenika koji je pobjegao s “prve crte” na suho i izvan općine nije imao spoznaju o težini situacije te su takvi i najviše negodovali. No, oni tada, a očito ni prije ni poslije, nisu bili nikakav oslonac narodu. Možda samo teret. Krahiralo je gospodarstvo i javni sektor, a općina je ostala bez prihoda. Moja naredba je bila jasna, sve napore uložiti u osiguranje pomoći za poplavljeni narod, a plaća nema dok ih ponovno ne zaradimo, dok ne stabiliziramo situaciju i ne iziđemo iz izvanrednog stanja. Građani su pozdravili tu odluku.
Može li se ustvrditi da će Vam ovaj mandat zbog specifične situacije koju su prošle godine prouzročile vremenske nepogode biti vrlo težak?
- Moj mandat izaslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH na prvom mjestu bit će usmjeren prema Posavini. Naime, Posavina je i prije poplava bila u specifičnoj situaciji, mala županija u teritorijalnom diskontinuitetu, financijski jedva održiva. Prošla je strahovita razaranja u Domovinskom ratu. Istom kad se oporavila od rata, poplave su je ponovno unazadile i osiromašile. Posavina ne smije biti zaboravljena, ne smije biti, kako je često u prošlosti bila, roba za trgovanje. Sve je to u Posavini stvorilo nekakav društveni ambijent u kojem mladi ljudi ne vide svoju budućnost. Pred nama su teška vremena, ali uzmaka nema.
Kakav je odnos dvaju HDZ-ova u Posavini? Nekoliko puta pozivali ste na sinergiju, međutim, teren pokazuje drukčije stanje.
- Zbog svega što se Posavini dogodilo, pozivao sam na sinergiju svih političkih snaga u Posavini, napose dvaju HDZ-ova koja su na proteklim općim izborima dobila jednak broj mandata u Posavskoj županiji. Zajedničkim radom na najbolji način bismo poslali poruku da su politike voljne i sposobne surađivati u rješavanju vrlo loše situacije u Posavini. Nažalost, prevladalo je načelo isključivosti i političke netrpeljivosti. Tek neki dan, a to je već pola godine od izbora, izabrana je županijska Vlada. Pola godine za Posavinu je predragocjeno vrijeme koje je izgubljeno za utvrđivanje izbornog ‘pazara’.
Nedavno ste izabrani za predsjednika ŽO-a Posavina HDZ-a 1990. Mislite li da ‘devedesetka’ može ojačati u Posavini?
- Svojim radom, idejama i posvećenosti Posavini, ‘devedesetka’ je doprinosila i doprinosit će jačanju Posavine. Sva ona kvalitetna i korisna rješenja za ovaj narod, bez obzira s koje razine vlasti i od koje političke opcije ta rješenja dolazila, bit će podržana. Kao lideri oporbe u Posavini snažna smo barijera svim onim anomalijama i društvenim devijacijama koja bi s namjerom ili nehotice producirao politički sustav. U svom obraćanju u Skupštini Posavske županije prilikom potvrđivanja županijske Vlade pružio sam ruku dijaloga, međusobnog uvažavanja i suradnje novom premijeru i novim ministrima, zato što mislim da je to ispravan i korektan način, bez obzira što je HDZ BiH u formiranju županijske vlasti isključio ‘devedesetku’.
HDZ 1990. je u prvom izlasku na ‘crtu’ s drugim HDZ-om odnio pobjedu na prijevremenim izborima u općini Domaljevac-Šamac. Mislite li da će HDZ 1990. ponoviti sličan scenarij i u drugim posavskim općinama na lokalnim izborima?
- Ta premoćna pobjeda ‘devedesetke’ je pobjeda mladih ljudi, ljudi s idejom i vizijom, mladih ljudi koji se u ovim teškim i nikako zahvalnim vremenima ne boje, ne bježe od odgovornosti i od rada za svoj narod. Gdje god se konkretno radi i bori za narod, a ne za neke apstrakcije i političke fikcije, tu se dobiva povjerenje. Tako bi trebalo biti i u susjednim posavskim općinama.
Vratiti samopouzdanje narodu
Na koji način Posavina može prosperirati? Što su ključni problemi s kojima se suočavaju Posavljaci i kakve su gospodarske perspektive Posavine?
- Posavina ima mnoge komparativne prednosti, od geoprometnog položaja, do izvrsne klime i zemljišta za razvoj poljoprivrede. Izgradnja dionice koridora 5c kroz općinu Odžak otvara mnoge gospodarske mogućnosti u tom dijelu županije. Termalni izvori u Domaljevcu su izvrsna osnova za stakleničku proizvodnju hrane i generiranje mnogih vrijednosti kroz izgradnju banjsko-rehabilitacijskih sadržaja, a u Orašju poslovna zona već poprima obrise modernog, europskog, poduzetničkog kompleksa. No, rat pa sada i poplave pošasti su koje nekako i najodlučnije uzdrmavaju vjeru u budućnost Posavine. Moramo promijeniti taj negativni društveni ambijent i vratiti samopouzdanje narodu, što je prije moguće obnoviti obrambene nasipe uz rijeke i realizirati strateške gospodarske i infrastrukturne projekte.