Ozračje proslave najvećega otajstva kršćanske vjere Isusove muke, smrti i uskrsnuća uz brojne tradicijske običaje, molitvu i odlazak na svetu misu, a posebna radost Uskrsa za najmlađe je ukrašavanje i bojenje jaja što je izvrstan temelj očuvanja stoljetne tradicije u našem posavskom kraju.
Tradicija započinje već početkom korizme kada se svi nečega odričemo a posebno je opisana a u velikom tjednu. Na veliki četvrtak je spomendan Isusove posljednje večere, veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Velika subota je dan tišine i molitve. Na Veliku Subotu Crkva se zadržava kod Gospodinova groba te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje.
Na veliku subotu domaćica priprema jelo za posvetu koje će se sutra dan blagovati, a onda s ostalim ukućanima s djecom ukrašavaju i boje uskrsna jaja a na večer se odlazi na Uskrsno bdjenje, da bi sutradan svi skupa išli na pučku Uskrsnu misu.
Ove godine su mnogi Garevljani u Garevcu sudjelovali u Isusovoj uskrsnoj pobjedi i po procijeni nazočnih bilo ih je oko 300 osoba. Svetu euharistiju i propovijed je vodio naš župnik Filip Brajinović.
Dočekati Uskrs u svom mjestu nije životna svakodnevica, taj osjećaj treba doživjeti da bih ga mogli opisati. Nema te gužve niti prometnih kolona i hladnoće koja bi spriječila određeni broj Garevljana da Uskrs dočekaju u svojoj ljepotici.
I tako je i bilo i ovaj put. Župna crkva je bila mahom popunjena a bilo je dosta i onih vjernika koji su stojeći pratili svečanu uskrsnu liturgiju praćenu uskrsnim pjesmama.
Svečano uskrsno slavlje u župnoj crkvi predvodio je župnik Filip Brajinović uz trojicu vjernih ministranata, a po završetku svete mise župnik je djecu obradovao s raznoraznim bojama obojenih uskrsnih jaja koje je za tu zgodu pripremila župna dvorkinja Dijana Kovač kao i ostale dekoracije i cvjetne aranžmane koje su mnogima zapele za oči.
Naš mještanin Antun Fuglinski koji je nazočio svetoj Misi za portal napisa sljedeće:
„Zbog objektivnih okolnosti nakon dvije godine ponovno sam za Uskrs u svom Garevcu kako bih nazočio svetoj misi. Crkva puna veselih i razdraganih lica, ugođaj veličanstven, slika nezaboravna, osjećaj neopisiv ... Dišemo „jedim“ i „punim“ plućima, iako svetoj misi nazočni više generacija Garevljanki i Garevljana, kao i drugih dobrih ljudi koji su po raznim osnovama vezani za naše mjesto. Ovo je siguran jamac da nas ima i da će nas biti još dugo, dugo .... Život i njegovi putovi, ratne nedaće (i još ponešto) su nas razdvojili, ali ljubav prema Garevcu - „našoj svetinji“ ponovno nas homogenizira.“
Isto tako Josip Križić - Bekčića pregledavajući objavljene fotografije nije mogao skriti svoju radost i emocije već napisa:
„Gledam slike pune Crkve garevačke...okupilo se iskustvo, mladost, potomstvo, svi na jednom mjestu, a koliko nas još ima! Garevljani su bili i ostali poznati po tome što su Garevljani Garevljaninu sveti i uvijek prvi i uvijek glavni ispred svih drugih, TAKO ĆE I OSTATI! Isto tako, pored naših Križića, naši Stanušići su najbolje što se nama moglo dogoditi. Imati takve jednostavne, čiste, vjerničke, vrijedne i hrabre ljude - odmah "uz ledinu" i "preko puta" - kao komšije i prijatelje, to je Božji blagoslov, kojeg želim svakome! Siguran sam - ne žale ni naši dragi Stanušići, što smo skupa tu, gdje jesmo. Bili smo i ostat ćemo uvijek "Ledinari"...do smrti“!
I na kraju posebno želim čestitati Uskrs bolesnima i nemoćnima koji u svom tijelu trpe patnju, kao što je Isus podnio svoju muku na Veliki petak. Od srca, svima vama vjernicima, koji danas slavite, čestitam Uskrs i neka vam donese blagoslov i radost u životu. Isto tako želim Božji blagoslov svim drugim, i ljudima i nacijama i vjerama. Neka im Gospodin uskrsli bude blagoslov i neka u njihovom životu bude radost i neka ih Božja sreća i Božji blagoslov uvijek i svuda prate.
Župnik se zahvaljuje svima onima koji su ovaj dan došli u Garevac da bi svojom nazočnošću uveličali ovo veliko slavlje. Isto tako zahvaljuje se i onima koji su ga novčano obradovali!
Za GIP piše Mišo Perak
Ostale fotografije s proslave Uskrsa pogledajte klikom ovdje