Naš suradnik Pejo Gašparević prati iznimno važnu dvodnevnu međunarodnu konferenciju u Splitu posvećenu iznalaženju načina za spriječavanje širenja oružja za masovno uništenje. Objavljujemo njegovo profesionalno izvješće.
Piše: Pejo Gašparević
Godišnja konferencija NATO-a o sprečavanju širenja oružja za masovno uništenje počela je u ponedjeljak, 6. vibnja 2013., u reprezentativnom splitskom hotelu Le Meridien Lav s više od 100 predstavnika iz 50 zemalja koji će dva dana raspravljati o međunarodnim naporima u suzbijanju širenja oružja za masovno uništenje.
Otvarajući konferenciju zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović i pomoćnik glavnog tajnika NATO-a Gabor Iklody su upozorili kako je širenje oružja za masovno uništenje jedan najvećih globalnih sigurnosnih izazova.
Klisović je je na otvaranju konferencije istaknuo kako je Hrvatska prepoznala da su mjere protiv trgovine oružjem za masovno uništenje "jedan od uvjeta sigurnijeg svijeta" te da se uspjeh u tomu može postići regionalnom i međunarodnom suradnjom.
Prije početka splitskog skupa svjetskih stručnjaka za borbu protiv oružja za masovno uništenje Klisović mi je u razgovoru kazao kako je ovo “velika konferencija” te da Hrvatska sa svoje strane pokušava maksimalno doprinijeti sprečavanju širenja oružja za masovno uništenje jer je širenje takvog oružja veliki sigurnosni problem u svijetu.
Po njegovim riječima, Hrvatska u tom smislu nema većih problema, ali zbog svojeg geopolitičkog, pogotovu geografskog položaja uvijek može biti interesantna ruta nekomu tko želi krijumčariti takvo oružje. "U tom kontekstu mi smo uvijek dio velikih nastojanja kroz NATO i druge formate gdje se pokušava zaustaviti širenje oružja za masovno uništenje", istaknuo je Klisović.
Osim dužnosnika NATO-a, u radu konferencije sudjeluju i predstavnici više međunarodnih organizacija: UN-a, EU-a, OESS-a, te Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) i Organizacije za sveobuhvatnu zabranu nuklearnog testiranja (CTBTO).
Na konferenciji ćemo "raspravljati o mehanizmima u suočavanju sa globalnim sigurnosnim izazovima i sprečavanju širenja, odnosno trgovine oružjem za masovno uništenje", istaknuo je Klisović. Po njegovim riječima, NATO i izvan svojih granica može, u suradnji sa UN-om, ponuditi "različite opcije i metode kako se suočiti s tim izazovima".
Klisović je kao sigurnosne izazove posebice spomenuo Iran, Sjevernu Koreju i Siriju. "Hrvatska dijeli zabrinutost međunarodne zajednice u vezi Iranskog nuklearnog programa i smjerom prema kojem Iran ide. Voljeli bismo vidjeti da se Iran konkretno uključi u međunarodne pregovore i poduzme korake za povratak međunarodnog povjerenja", istaknuo je Klisović.
Hrvatska podupire međunarodne napore i ciljeve da Sjeverna Koreja "zaustavi svoj nuklearni i balistički program, uključujući i obogaćivanje uranija", kazao je. Podsjetio je i na opasnost od uporabe "sirijskih zaliha kemijskog oružja“, te je izrazio zabrinutost RH zbog sumnji da bi "civili mogli biti napadnuti kemijskim oružjem" u toj zemlji.
Pomoćnik glavnog tajnika NATO-a Gabor Iklody je u svojem uvodnom izlaganju posebice upozorio na stanje u Siriji rekavši kako "moguća uporaba kemijskog oružja ukazuje na to da bi sukob mogao ući u novu fazu". "Ovakav razvoj događaja pokazuje da je sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje jedan od najvećih prioriteta međunarodne zajednice u sljedećem razdoblju", istaknuo je Iklody. Kazao je da je "nova učinkovita politika" u sprečavanju širenja oružja za masovno uništenje "strateški imperativ".
"Ne uspijemo li u tomu, naša zajednička vizija o stvaranju svijeta bez nuklearnog oružja nikad neće biti realizirana", rekao je Iklody.
Za Posavinu.oerg piše Pejo Gašparević
6. svibnja 2013.